Parlamentarni i predsjednički izbori u Severnoj Makedoniji održani su istog dana, a opoziciona VMRO-DPMNE odnijela je ubjedljivu pobjedu na oba nivoa.

Gordana Siljanovska Davkova, kandidatkinja VMRO-DPMNE za predsjednika države, dobila je podršku 561.001 glasača i u odnosu na protivkandidata Stevu Panderovskog, koji je osvojio 251.881 glas, ima prednost od čak 309.000 glasova. VMRO-DPMNE ubedljiv je pobjednik i na parlamentarnim izborima na kojima je, prema podacima Državne izborne komisije, osvojio 58 od ukupno 120 poslaničkih mjesta makedonskog Sobranja.

Na drugom mjestu je Evropski font ima 19 mandata, dok koalicija predvođena SDSM-om bivšeg premijera Dimitri Kovačevskog ima 18. Na četvrtom mjestu je ujedinjena albanska opozicija Vlen (Verujem) 13 osvojenih mandata, a stranke Levica i Znam osvojile su po šest mandata.

Predsjednik VMRO-DPMNE Hristijan Mickoski ubjedljivu pobjedu na oba nivoa vlasti ocijenio je kao istorijsku, poručivši da je to, kako je rekao, pobjeda cijele nacije.

“Vlada je pala, a za to ima razloga. Kriminal, korupcija, konfiskovana država, tenderi, nepotizam i još 100 drugih je razloga zbog kojih je država trpjela. Narod je bio razočaran. Večeras su konačno poraženi“, rekao je Mickoski.

Siljanovska Davkova, prva žena na čelu Sjeverne Makedonije, poručila je da će biti predsjednik svih građana, ističući da će braniti državne i nacionalne interese.

“Tvrdim da ću djelovati kao predsjednik svih građana. To znači svih etničkih grupa, svim članovima partija, onima koji nisu u strankama, jer nijedan predsjednik ne može da traži jedinstvo ako se drži partijskih linija“, rekla je ona.

Lider vladajućeg Socjaldemokratskog saveza Makedonije (SDSM) Dimitar Kovačevski čestitao je pobjedu opozicionoj VMRO DPMNE i najavio reformu svoje partije. Kao ključno u tom procesu istakao je da “socijademokrate“ ne mogu i ne smiju dja zanemare svoju odgovenost prema državi i prema građanima.

“Ne sumnjam da mnogo građana večeras osjeća strah. Strah od prekomjerne moći koju ima jedna partiija koja je poznata po zloupotebi moći. SDSM i njena koalicija treba i mora biti odgovorna, snažna i državnička opozicija“, istakao je Kovačevski.

VMRO-DPMNE do vlasti na krilima nezadovoljstva građana

Komentarišući rezultate izbora u Sjevernoj Makedoniji, svjetski mediji ocjenjuju da su građani izrazili frustraciju korupcijom, sporim tempom reformi i sporim napredovanjem nastojanja zemlje za pridruživanje Evropskoj uniji. Prema mišljenju Aleksandra Ivkovića sa portala European Western Balkans do pada podrške građana Socijaldemokratskoj partiji i uspona VMRO-DPMNE došlo je, prije svega, zbog unutrašnjih, ali dijelom i zbog spoljnih faktora.

“Treba reći da je Socijaldemokratska partija djelimično izgubila podršku i greškama EU koja je previše uslovljavala Sjevernu Makedoniju i koja je nije dovoljno nagradila nakon promjene imena u Sjeverna Makedonija, što je bio ogroman ustupak. Sjeverna Makedonija je dobila samo početak pregovora, a trebalo je da bude nagrađena mnogo više. Sa druge strane, socijaldemokratska vlast, iako je prethodna vladavina VMRO-DPMNE bila autoritarna i nedemokratska, nije riješila probleme korupcije, već ih je nastavila i zbog toga su, između ostalog, kažnjeni na ovim izborima“, kaže Ivković.

On podsjeća da je kampanja VMRO-DPMNE bila fokusirana na borba protiv korupcije i kriminala, ali da je pitanje koliko su oni kredibilni da te probleme riješe u budućnosti s obzirom na njihovu istoriju.

“U svakom slučaju je bitno naglasiti da, nažalost, socijaldemokrate, koje napuštaju vlast, probleme vladavine prava i korupcije u zemlji nisu riješili“, kaže Ivković.

Kakva je evropska budućnost Sjeverne Makedonije

Pobjeda desno orjentisane partije VMRO-DPMNE mogla bi da zakomplikuje cilj Sjeverne Makedonije da se pridruži EU s obzirom da se ta stranka protivila promjeni Ustava prema kojij bi bugarska manjina bila uključila kao konstitutivni narod, što je trenutno politički preduslov za Sjevernu Makedonije da bi nastavila dalje proces evrointegracija. Trenutno Sjeverna Makedonija ne može da otvori ni pregovaračka poglavlja dok ne ispuni taj uslov, za koji je potrebna 2/3 većina u parlamentu.

Ivković objašnjava da je dosadašnja vlast pokušala da sprovede ustavnu reformu, ali se VMRO-DPMNE protivio tome na bazi nacionalizma i tvrdnji da je to uslov Bugarske koja hoće da poništi makedonski identitet, naciju, nezavisnost itd.

“Postavlja se pitanje da li postoji šansa da će oni ipak sprovesti taj uslov. Mislim da je predsjednica je rekla da bi ona u načelu prihvatila taj uslov, ali da to bude krajnji korak prije pristupanja Sjeverne Makedonije EU, a ne uslov u ovoj fazi pregovora pa da onda može da bude praćen nekim drugim uslovljavanjima Bugarske. VMRO-DPMNE nije načelno protiv članstva zemlje u EU. Oni načelno žele da to bude cilj države, ali se postavljaju tako da neće lako prihvatati uslove, pogotovo političke uslove, koji dolaze iz Bugarske, koji se čak i objektivno mogu opisati kao nešto što ne bi trebalo da bude dio procesa evrointegracija i što je ubačeno u proces na jedan nepravedan način“, kaže Ivković.

Prema njegovom mišljenju oko toga će se sada voditi pregovori između novih makedonskih vlasti i EU.

“Mislim da će mnogo toga zavisiti kako se postavi EU, ne samo prema Sjevernoj Makedoniji, nego prema cijelom Zapadnom Balkanu i državama kandidatima. Ukoliko ona pošalje jasniji signal da u narednim godinama želi da ubrza proširenje i da da neku perspektivu članstva trenutnim kandidatima koja nije nejasna i na jako dugačkom štapu, onda je moguće da će VMRO-DPMNE na kraju prihvatiti, uprkos tome što se, u svojoj retorici i javnim nastupima, predstavljaju kao tvrdi nacionalisti. Treba da se sjetimo da je VMRO-DPMNE,  u toku prethodne vlade pod Nikolom Gruevskim, od 2006. do 2016, počeo kao proevropska stranka i vlada ali, kako je nestajala ta perspektiva članstva, tako su se oni okretali nacionalizmu i autoritarizmu, tako da mislim da ukoliko EU bude ozbiljna u svojim namjerama, onda će to pozitivno uticati i na novu vladu. Ukoliko ta perspektiva članstva bude nejasna, onda će biti manje šanse da će vlast raditi na njoj“, navodi Ivković.

Kada je u pitanju odnos sa zapadnim zemljama, bojazan izaziva i to što su nekadašnji zvaničnici VMRO-DPMNE završili na američkoj crnoj listi, među kojima i odbjegli bivši premijer Nikola Gruevski koji je našao utočište u Mađarskoj. Međutim, nova predsjednica Sjeverne Makedonije odbila je da se povezuje sa njima. Ivković navodi i da je značajan faktor u svim ovim kalkulacijama i članstvo Severne Makedonije u NATO od 2020. godine. To je, kako kaže, smanjilo ruski uticaj u zemlji, koji, iako postoji, nije previše značajan.

“Sjeverna Makedonija je ipak mala zemlja i ne može sebi da priušti neku ozbiljniju međunarodnu izolaciju ili sankcije koje bi mogle da dođu ukoliko se uđe u neku ozbiljniji sukob sa SAD. Mislim da će se težiti tome da se održe dobri odnosi, a to bi takođe značilo da oni koji su sankcionisani od strane SAD ne budu vraćeni u politički život poput Gruevskog. Iako je VMRO-DPMNE u prošlosti imao i nekih zaokreta od Zapada ka Rusiji i ne može se možda smatrati najpouzdanijim partnerom u tom smislu, ipak, mislim da će, objektivnim okolnostima, prije svega članstvom u NATO, a takođe i činjenicom da se i dalje vodi rat u Ukrajini, biti primorani da državaju relativno dobre odnose sa SAD, a to znači da ih neće pretjerano provocirati“, ocjenjuje  Ivković.