"Škola i pokrivanje lica ne idu jedno s drugim. Vidjeti lice sagovornika je važno za komunikaciju", rekao je Nils Hansen, stručnjak za obrazovanje hamburškog ogranka Socijaldemokratske stranke Njemačke (SPD).

Za donošenje zakona koji bi omogućio zabranu pokrivanja lica glasali su svi zastupnički klubovi u pokrajinskom senatu, osim stranke Ljevica.

Zakonska inicijativa je pokrenuta nakon što je sud u Hamburgu 2020. prihvatio tužbu 16-godišnje učenice koja se žalila zbog isključenja s nastave jer je nosila nikab. Sud je tada presudu obrazložio time da ne postoji zakonski temelj za takvu zabranu.

Hansen je objasnio kako nikab na hamburškim školama nije masovna pojava i da se radi o desetak slučajeva, ali je donošenje zakona opravdao potrebom da škole u svojim odlukama mogu da se pozovu na zakon.

Nošenje zaštitne maske kao zaštita od zaraze i marame kao pokrivala za glavu je i dalje dozvoljeno.

U Njemačkoj se uvijek iznova pokreće pitanje zabrane pokrivanja lica iz vjerskih razloga a s obzirom na to da je obrazovna politika u nadležnosti saveznih pokrajina, to pitanje nije jedinstveno riješeno na području čitave zemlje.

U Hamburgu su posljednjih nedjelja održani protesti islamista na kojima se tražilo uvođenje šerijata u Njemačkoj.