„Stoga, genocidni narod i proističe iz svega toga da se zastraši ovdje stanovništvo i zaplaši kako će da ostane kao nekakav žig na njihovom identitetu. Tako da, upravo ta preambula sada dolazi kao neka dodatno pojašnjenje i racionalizacija šta znači ta rezolucija o Srebrenici“, naveo je Krstić, aludirajući na preambulu u kojoj se kaže da je krivična odgovornost prema međunarodnom pravu za zločin genocida individualizovana i da se ne može pripisati nijednoj etničkoj, vjerskoj ili drugoj grupi ili zajednici u cijelini.

Dodaje da u prijedlogu rezolucije, kojom se traži da se 11. jul proglasi međunarodnim danom sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici, nema nikakvih žigosanja ni etiketiranja, „ni bilo kakavih zastrašivanja i laži, već nešto što je zapravo sudski utvrđeno i nešto što i dalje postoji, znači, postoje ljudi, porodice i svjedoci tog vremena, kakav horor, odnosno, kakav nezaboravni zločin koji je kvalifikovan kao genocid je počinjen 1995“.

Smatra da će i kada se usvoji rezolucija i dalje „da ovdje ostane to strašilo da smo mi nekakav genocidan narod“.

„Čak ni Nijemci, niti bilo koji narod, ne može da bude genocidan. I upravo se tu, dakle, spominje individualna odgovornost, odnosno krivica, individualna krivica Ratka Mladića, Radovana Karadžića, Radislava Krstića i ostalih, svih onih koji su odgovorni za taj ogroman zulum koji je počinjen 95. u julu“, ocijenio je.

Osvrnuvši se na otpravnika poslova stalne misije Srbije pri UN-u Saše Marta koji je od kosponzora tražio povlačenje teksta rezolucije o genocidu u Srebrenici, navevši da se njome nastoji prikriti da se u širokom političkom diskursu nastoji moralna odgovornost za genocid kolektivno pripisati cijelom narodu, Krstić smatra da „oni (vlast) sada žele da kad već ne može da bude genocidan narod, onda ‘ajde kao da bude kolektivna odgovornost“.

Dodaje da ne može biti odgovoran neko ko je tada bio maloljetan.

Ukazuje da je važno da se ne poriče i ne pričaju laži, čime se ismijavaju žrtve koje su ubijene i zakopane u Srebrenici.

Navodi da treba otvoreno da se priča da bi se razumjelo šta se desilo.

„Znači, mi sad samo znamo za Srebrenicu, šira javnost zna za Srebrenicu, ali postoji gomila mnogih mjesta u toku ratova 90-ih gdje su počinjeni masovniji zločini kao što je, na primjer, Prijedor, niko ne zna za koncentracione logore koji su također bili za nesrpsko stanovništvo, odnosno muslimansko-bošnjačko i hrvatsko stanovništvo. O tome se ne priča. Srebrenica je ovdje došla nekako više kao jedna simbolika. Ali, kada za nju znamo, mi i dalje poričemo to što se desilo“, ističe.

Dodaje da ova rezolucija uokvirava šta se desilo i da ta istina više ne smije da se poriče.

Na pitanje da li će usvajanje rezolucije narušiti odnose u regionu, kaže da on to gleda „nekako malo terapijski“.

„Onaj ko kaže da ovo narušava odnose u regionu, taj nikada nije spoznao kako je na terapiji. Dakle, vi morate da se suočite sa svojim problemima. Ne možete da ih gurate non-stop pod tepih i da se pravite da se ništa nije desilo i da nikakve traume nisu doživljene, počinjene itd“, poručio je Krstić i dodao da je važno da se razgovara o tome, „ali, kroz jedne zdrave kanale, ne kroz propagandu“.

Na pitanje kako tumači to što je Crna Gora u skupštinsku proceduru stavila rezoluciju o Jasenovcu, kaže da njenu to liči na „pilićarenje“.

„U Jasenovcu je počinjen genocid nad Srbima i ostalim narodima, znači Jevrejima, Romima. Dakle, to je neosporivo. Ali kako vi, u kom sad vi kontekstu to izvlačite? Je li to vama neki džoker iz rukava? Je li to sad odjednom, vi igrate partiju pokera na međunarodnoj sceni, pa sad mi imamo mnogo veći genocid nego što je počinjen 1995. Ne, mi imamo mnogo više pobijenih, ali kod nas su i žene i djeca pobijena. Mislim, to je toliko degradirajuće za sve žrtve, ali pogotovo za te žrtve koje sad odjednom potežete, za žrtve Jasenovca“, ocijenio je i upitao „zašto mora to potkusurivanje da bude, vi, onda, na taj način vrijeđate žrtve obje strane“.

Izvor:N1