Da bi veliki broj starijih osoba rado treće doba proveo u domu, potvrđuju i podaci ustanove iz Podgorice.

U JU Dom starih „Podgorica“ trenutno boravi 212 korisnika, od čega 118 na odjeljenju gerijatrije, 20 na odjeljenju demencije i 74 na odjeljenju palijativne njege. Najstarija korisnica ima 100 godina, a najmlađa 49.

“Interesovanje za boravak u Domu je u stalnom porastu, a u ovom trenutku na listi čekanja su 132 zahtjeva. Ukupan kapacitet Doma je 274 što znači da još uvijek ima slobodnih mjesta, međutim za nastavak prijema novih korisnika, neophodno je zaposliti dodatni kadar”, kaže za Portal RTCG direktorica javne ustanove Dom starih "Podgorica" Jelena Šofranac.

I dok sa jedne strane postoji liste čekanja, sa druge u Domu ima slobodnih mjesta koja ne mogu biti popunjena bez zapošljavanja novog kadra.

„Za popunjavanje svih smještajnih kapaciteta neophodno je zapošljavanje dodatnog kadra, a prvenstveno zaposlenih koji su u direktnom radu sa korisnicima: medicinske sestre/tehničari, njegovateljice, servirke i higijeničarke. Svaki posao u Domu je zahtjevan i nosi veliku odgovornost uzimajući u obzir zdravstveno stanje korisnika. Uslovi rada su dobri posebno u pogledu prostora, opreme, organizacije, kao i samog timskog rada i generalno pozitivne atmosfere koja vlada među zaposlenima i korisnicima”, poručila je Šofranac.

Program fizičkih i vježbi disanja - srećniji, aktivniji i osnaženi

Uslove u Domu, pozitivnu atmosferu, organizaciju i programe koji se sprovode hvale i korisnici Doma sa kojima smo razgovarali.

Korisnica doma Ranka Brajović kaže da joj najviše prija program fizičkih i vježbi disanja koji se sprovodi u toj ustanovi.

Riječ je o programu koji realizuje Međunarodna asocijacija za ljudske vrijednosti (IAHV), uz podršku Evropske unije i UNDP-a. Cilj programa je da korisnici doma budu srećniji, aktivniji i osnaženi.

Ranka kaže da se nakon vježbi upravo tako i osjeća i da joj redovni programi poboljšavaju raspoloženje i podižu energiju.

“Ja sam uvijek aktivna i ove vježbe mi je lako da radim. Ovako ispunimo vrijeme i dobro je za zdravlje. Najvažnije je što su vježbe redovne i što mi prijaju za zdravlje i za koncentraciju”, ističe Ranka.

U programu, koji je počeo u februaru, a trajaće do avgusta učestvuje oko 70  korisnika Doma za stare. Oni rade fizičke vježbe, koordinirane sa tehnikama disanja i na kraju rade vježbe opuštanja.

“Ovaj program mi se izuzetno sviđa, najbolji je od svih. Radila sam i neke druge slične programe, ali ovaj mi najviše odgovara. Vježbe pažnje mi najviše prijaju, skoro pa da zaspim dok ih radim”, kaže za Portal RTCG korisnica Doma Marta Tabak Muguša. Uslovima u Domu je oduševljena.

“Osoblje doma je divno, svi su sa nama divni i ljubazni, sve usluge imamo. Imamo i šetnje i putovanja, nastupe kulturno-umjetničkih društava”, poručuje Marta.

Milo Knežević, koji je od prije nekoliko mjeseci u Domu kaže da nema prigovora na uslove, štaviše ima puni komfor, hrana je kaže solidna, higijena besprijekorna, a osoblje divno.

Knjige su njegov najveći hobi, a poezija ljubav. U Domu puno piše i čita, a svoju biblioteku sa 3.500 knjiga poklonio je školi na Cetinju.

Kad se umori od čitanja rado dolazi na vježbe disanja i umjerene fizičke aktivnosti.

“Ove vježbe su mi veoma korisne, posebno što se odvijaju umjereno, s obzirom na to da smo mi u godinama, naši profesori su se prilagodili tome i jako je korisno”, kaže Milo, koji se po sopstvenom priznanju još uvijek prilagođava uslovima života u Domu za stare.

I korisnica Doma Savica Šekarić kaže da joj radionica podrške prija, a najviše vježbe disanja i lagane fizičke vježbe.

“Imala sam bol u ramenu, više ga nemam. Ove vježbe mi baš prijaju”, kaže Savica. Zahvalna je osoblju doma i direktorici na kompletnoj usluzi i programima koji se sprovode.

“Kad imamo koncerte i direktorica je među nama. Imamo i divno osoblje tu su za nas šta god da nam treba”, navodi Savica.

Osamdesetšestogodišnjoj Branki Đokić vježbe prijaju i, kako kaže, poboljšavaju zdravlje.

“Kad god mogu redovno dolazim na vježbe prijaju mi i za tijelo i za um”, ističe Branka i dodaje da je druženje u Domu fantastično.

“Što se mene tiče svi me obožavaju. Imam cimerku koja ima 100 godina i ona je srećna sa mnom”, ističe Branka.

Jedan od instruktora programa Ljubiša Mladenović pojašnjava da program sprovode među svim grupama u Domu - za korisnike sa demencijom, kao i za one na palijativi i gerijatriji.

“Za svaku grupu smo morali da prilagodimo vježbe i način vježbanja zbog nekih fizičkih ograničenja koji oni imaju, ali reakcije sve tri grupe poslije programa su slične. Akcenat je prebačen na to da im pokažemo neke osnovne vježbe koje bi oni mogli kasnije sami da rade i uz volontere koji će dolaziti i nakon završetka programa. Vidljiva je kod njih promjena raspoloženja nakon provedenog zajedničkog vremena i u nekom su boljem raspoloženju, veseli, vedri, budni, prisutni, kao da im se vrati neka nada, vjera”, ističe Mladenović.

On kaže i da se korisnici obraduju svaki put kada je vrijeme za vježbe i program.

“Mislim da vježbe i tehnike koje sprovodimo u ovim seminarima daju rezultate koje smo željeli. Uvijek mi je prijatno da dođem ovde i ono što mi dobijamo kao instruktor i voditelj ovog programa je povratna energija i emocija koju od tih ljudi, a svaki put odem kući zaista odlično raspoložen”, zaključio je Mladenović.

Vježbe, društvene igre, heklanje, slikanje, izleti, koncerti...

Za dobro raspoloženje i dobro zdravlje korisnika Doma zaslužni su i drugi programi koji se po riječima direktorice Jelene Šofranac redovno sprovode.

“Svakog radnog dana, u jutarnjim časovima organizuju se grupne vježbe disanja sa fizioterapeutima. Po završetku istih slijede individualni tretmani fizikalne terapije u skladu sa preporukama ljekara. Radno-okupaciona terapija dostupna je svakog radnog dana i podrazumijeva igranje društvenih igara, izradu ručnih radova, pletenje, heklanje, slikanje, kao i obilježavanje značajnih datuma”, navodi Šofranac.

Kako navodi prošle godine Dom je organizovao ukupno 13 koncerata i sedam izleta. Od početka ove godine već su organizovana tri koncerta i dva izleta.

“Dom često posjećuju djeca iz vrtića, osnovnih i srednjih škola, kao i studenti, a sve u cilju međugeneracijskog druženja. Često smo domaćini i raznim organizacijama civilnog društva, umjetnicima, književnicima, pa smo tokom prošle godine organizovali i pjesničke večeri, gledanje filmova, izložbe slika, predstave...”, navodi Šofranac.

Korisnicima Doma na raspolaganju je i biblioteka koja ima oko 3.000 knjiga, a kako dodaje Šofranac, Dom ima i malu teretanu sa spravama.

“U Domu postoji internet kutak gdje korisnici na raspolaganju imaju pet kompjutera. Korisnici svakog jutra dobijaju besplatnu dnevnu štampu, a pored toga pišu za časopis Doma “Naši dani” koji izlazi na svaka dva mjeseca”, navodi Šofranac.

Kako pojašnjava svi ti programi i aktivnosti biće nastavljeni i u narednom periodu.

“Za ovu godinu planirana je realizacija najmanje osam izleta, a prvi od njih će svakako biti u maju kada će korisnici posjetiti Skadar. Krajem mjeseca planiran je nastup KUD-a, kao i koncert", ističe Šofranac.

Cijene smještaja od 400 do 700 eura

Kada je riječ o cijenama smještaja u Domu one se, kako kaže Šofranac, kreću od 400 do 700 eura, zavisno od primanja i statusa korisnika.

“Korisnici i srodnici koji su dužni da učestvuju u izdržavanju u skladu sa Porodičnim zakonom, učestvuju u plaćanju troškova usluge smještaja u Domu. Korisnici čija primanja nisu dovoljna da pokriju cjelokupne troškove smještaja pravo na uslugu ostvaruju posredstvom nadležnih centara za socijalni rad. U tom slučaju cijena smještaja se kreće od 400 eura do 550 eura, a korisnici participiraju u skladu sa svojim mogućnostima“, pojašnjava Šofranac.

Sa druge strane korisnici čija su primanja veća tj. dovoljna za pokrivanje cjelokupnih troškova smještaja, potpisuju direktno ugovor sa Domom, a cijena zavisi od njihovog zdravstvenog stanja i posebnih zahtjeva (jednokrevetna, dvokrevetna soba ili apartman).

„U tom slučaju cijene se kreću od 500 do 700 eura mjesečno. U Domu trenutno ima korisnika čije cjelokupne troškove smještaja pokriva država, kao i onih koji sve troškove pokrivaju iz sopstvenih prihoda“, navodi Šofranac.

Pored toga cijene smještaja u slučaju ostvarivanja prava preko nadležnih centara za socijalni rad određuje Ministarstvo rada i socijalnog staranja.

„U slučaju neposrednog ugovaranja Zakon daje mogućnost da onaj ko pruža uslugu definiše cijenu, a na osnovu prethodno utvrđenih kriterijuma“, zaključila je Šofranac.