Aktuelizovanje određenih istorijskih pitanja može da nanese ozbiljnu štetu evropskom putu Crne Gore, upozorio je potpredsjednik Demokratske partije socijalista (DPS) Ivan Vuković i ocijenio da se može desiti da Hrvatska povuče ambasadora iz Podgorice, ukoliko bude usvojena rezolucija o Jasenovcu.

Vuković je u intervjuu Agenciji MINA kazao da Crna Gora ima istorijsku šansu i „da nam niko i ništa ne stoji na putu do punopravnog članstva u Evropskoj uniji (EU), osim nas samih“.

Na pitanje da li se može desiti da Hrvatska blokira Crnoj Gori dobijanje pozitivnog Izvještaja o procjeni ispunjenosti privremenih mjerila (IBAR), on je odgovorio da ne misli da je to realno.

Međutim, kako je ocijenio Vuković, potpuno je realno da reakcija Zagreba uslijedi u narednoj fazi pregovora sa EU.

„Dakle, za mene je lako zamisliv scenario da Hrvatska odluči da povuče ambasadora iz Crne Gore na određeno vrijeme, ukoliko se zaista ovo desi u Skupštini Crne Gore“, rekao je Vuković.

On je naveo da je nevjerovatno koliko Crna Gora nekad, zbog konfiguracije vladajuće koalicije, djeluje autodestruktivno.

Na pitanje da li je i dalje optimista da će Crna Gora u junu dobiti pozitivan IBAR, Vuković je odgovorio da je to ranije rekao imajući u vidu dvije okolnosti.

„Kazao sam to zato jer smatram da je ono što EU očekuje od Crne Gore, u ovoj fazi procesa pristupanja, ostvarivo, ukoliko se Crna Gora posveti tim obavezama u okviru privremenih mjerila iz poglavlja 23 i 24“, naveo je Vuković.

On je ukazao, s druge strane, na veoma pozitivnu klimu u EU, kada je u pitanju proširenje Unije.

To je, kako je dodao Vuković, u značajnoj mjeri posljedica krupnih geopolitičkih promjena, koje su nastupile nakon početka ruske agresije na Ukrajinu, u februaru 2022. godine.

„Našim evropskim partnerima je, kao nikada ranije, potrebna jedna pozitivna priča u tom kontekstu, i treba im jedan pozitivan primjer na Zapadnom Balkanu“, istakao je Vuković.

Crna Gora je, kako je kazao, potencijalno taj pozitivan primjer.

„S druge strane, to je rečeno prije nego što su aktuelizovana određena istorijska pitanja, na način koji je krajnje problematičan i za koji smatramo da može da učini ozbiljnu štetu Crnoj Gori na evropskom putu“, naveo je Vuković.

On je dodao da je o tome govorio i na nedavnoj konferenciji za medije, u kontekstu Predloga rezolucije o genocidu u Jasenovcu i sasvim izvjesne reakcije zvaničnog Zagreba.

„Uostalom, već je stigla protestna nota i ne mislim da bi iko trebalo da bude iznenađen ako Hrvatska sjutra povuče mnogo radikalniji potez u odnosu na Crnu Goru, a podsjećam Hrvatska je država članica EU i ima legitimno pravo, kao i ostalih 26, da odluči o tome da li je EU uopšte treba da se širi“, naglasio je Vuković.

On je kazao da je već jednom postojala ovakva situacija, kada je premijer bio Dritan Abazović.

Prema riječima Vukovića, Vlada Abazovića stupila je na dužnost dva mjeseca nakon početka ruske agresije na Ukrajinu, i Crnoj Gori su širom bila otvorena vrata EU.

„To govorim kao neko ko je imao dnevne kontakte sa ambasadorima. Bio sam u Briselu i bio sam potpuno svjestan koliko je EU važno da pogura makar nekoga u tom pravcu, kao poruku drugima“, dodao je Vuković.

Kako je rekao, umjesto da se tadašnja Vlada bavila evropskim integracijama, ona je odlučila da se bavi Temeljnim ugovorom.

Vuković je naveo da se plaši da bi istorija mogla da se ponavi, pri čemu bi, kako je kazao, ovo vrlo lako mogla da bude posljednja šansa za Crnu Goru.

On je kazao da su evropski partneri jednom „progledali kroz prste“ Crnoj Gori, svjesni kompleksnosti političkog trenutka i političke situacije u državi.

„Ali, ako bismo opet poslali poruku da nijesmo u stanju da se fokusiramo na ono što nam je prioritet i što je dugoročno najvažnije za sve građane, uopšte se ne bih iznenadio da ljudi u Briselu kažu - pa dobro, vi očigledno nijeste za ovo“, rekao je Vuković.

IBAR

Na pitanje da li to što do juna najvjerovatnije neće biti ispunjena tri segmenta iz tri privremena mjerila u Poglavlju 23 može biti razlog za nedobijanje pozitivnog IBAR-a, on je odgovorio odrično.

Tri segmenta iz tri privremena mjerila podrazumijevaju izmjenu ustava u dijelu koji se odnosi na ulogu ministra pravde u Sudskom savjetu, izbor predsjednika Vrhovnog suda i izmjene Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja.

Vuković je kazao da misli da su iz Vlade na vrijeme objasnili evropskim partnerima koliko je zahtjevna i komplikovana procedura koja je potrebna da se te tri stvari završe.

On je rekao da se plaši da evropski partneri ne bi morali da imaju, ili neće imati razumijevanja za neke druge stvari.

„Kad govorimo o potrebi izmjene Ustava, oni nemaju razumijevanje za to da se sad i to pitanje dovodi u vezu sa odnosima unutar vladajuće koalicije. Vidjeli ste inicijativu predsjednika Skupštine i lidera Nove srpske demokratije (NSD) da bi te izmjene zapravo trebalo da služe nečemu drugom, na liniji onoga što su njegovi politički pogledi i interesi partije koju zastupa“, naveo je Vuković.

Prema njegovim riječima, problema može biti ukoliko se nastavi destruktivan odnos prema onome što su evropske obaveze Crne Gore.

Na pitanje vjeruje li da će set medijskih zakona i zakoni iz oblasti pravosuđa uskoro stići u skupštinsku proceduru i da će biti usvojeni u zadatim rokovima, Vuković je odgovorio potvrdno.

On je kazao da su ministri unutrašnjih poslova i pravde, na konsultativnom saslušanju u Skupštini, uvjerili da će svi rokovi biti ispoštovani i da ljudi u njihovim resorima vrlo predano rade, u komunikaciji sa Venecijanskom i Evropskom komisijom, kako bi ti zakonski predlozi bili spremni na vrijeme.

„Ministarka evropskih poslova i glavni pregovarač su, u dijelu medijskih zakona i drugih važnih poslova koje Crna Gora treba da završi u najkraćem mogućem roku, takođe bili veoma optimistični“, dodao je Vuković.

On je istakao da je vrlo važno da prethodno predlozi tih zakona dobiju zeleno svjetlo evropskih partnera.

„I ako to sve bude tako, ne vidim zašto Skupština Crne Gore ne bi dala pozitivno mišljenje na te predloge i na taj način sigurno bitno popravila šanse da Crna Gora dobije pozitivan IBAR u junu“, naveo je Vuković.

Na pitanje koliko je parlamentarna većina stabilna, imajući u vidu izjave Demokratske narodne partije (DNP) da je dovedena u pitanje njihova dalja podrška Vladi i lidera NSD da NSD vrši pritisak na Vladu da odustane od odluke da podrži Rezoluciju o Srebrenici, on je odgovorio da one najbolje svjedoče o karakteru odnosa unutar vladajuće koalicije.

„Ako uporedite program Pokreta Evropa sad sa onim što je zapisano u programu NSD-a ili DNP-a, to nema veze jedno sa drugim“, kazao je Vuković.

To su, kako je dodao, popuno različite vizije budućnosti Crne Gore, vrednosno, kulturološki, civilizacijski, vanjsko-politički, pol

Izvor:Pobjeda