- Neprijavljeno javno okupljanje koje će se održati 22.05.2024. godine (srijeda) u 19.00 časova ispred zgrade Vlade Crne Gore u cilju izražavanja nezadovoljstva zbog najave izvršne vlasti da će u UN podržati Rezoluciju o Srebrenici. Snimanje će se vršiti 22.05.2024.godine (srijeda) u vremenskom periodu od 18.00 sati do završetka okupljanja - naveli su u saopštenju.

Dodaju da će, shodno procjeni rukovodioca obezbeđenja od 18.00 sati, sljedeće ulice biti zatvorene za saobraćaj: od Bulevara Stanka Dragojevića do Bulevara Svetog Petra Cetinjskog, od Bulevara Svetog Petra Cetinjskog i od zgrade Stare Vlade Crne Gore do starog grafičkog.

Najava za protest pod sloganom "Zaustavimo izdaju" pojavio se na ospkurnom prosrpskom i proruskom portalu "IN4S". Naveli su da ovaj skup organizuju srpska patriotska udruženja, a podržali su ga i Slobodna Crna Gora, Ujedinjena Crna Gora te, kako su kazali, "veliki broj asocijacija izbjeglih i prognanih, ali i Crnogorska liberalna stranka sa Kosova, Udruženje Crmničana „13.jul“, i mnogi drugi subjekti iz Crne Gore i regiona".

Rezolucija o Srebrenici će biti na dnevnom redu Generalne skupštine UN-a 23. maja. 

Rezolucijom se ukazuje na činjenice utvrđene presudama Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) i Međunarodnog suda pravde, kao i domaćih sudova.

UN, navodi se u tekstu, "osuđuje bez rezerve svako poricanje genocida u Srebrenici kao istorijskog događaja i poziva države članice da očuvaju utvrđene činjenice, uključujući i kroz svoje obrazovne sisteme, razvijanjem odgovarajućih programa, takođe u znak sjećanja, u cilju sprječavanja poricanja i iskrivljavanja činjenica, te pojave genocida u budućnosti".

Ministarstvo vanjskih poslova (MVP) je 13. maja uputilo predlagačima amandmane na Prijedlog rezolucije o genocidu u Srebrenici, koje, kako su kazali, imaju za cilj da doprinesu otklanjanju pogrešnih interpretacija.

U amandmanima se, između ostalog, navodi da je prijedlog dopune teksta rezolucije, kroz dvije amandmanske formulacije kojima bi se nedvosmisleno istaklo da je krivica za zločin genocida individualna i da ne može biti pripisana nijednom narodu, etničkoj ili vjerskoj grupi, uz ukazivanje na neophodnost očuvanja odredaba Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, bio predmet komunikacije sa predlagačima rezolucije uobičajenim diplomatskim putem.