Njemačka vlada uvojila je prošle godine zakon o imigraciji stručnih radnika (FEG) čije odredbe stupaju na snagu postepeno.
Zapravo, riječ je o produženju zakona iz 2016. godine koji je državljanima Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Kosova, Sjeverne Makedonije i Srbije omogućio olakšice za ulazak na njemačko tržište rada, donekle i nezavisno od formalnih kvalifikacija, prenosi N1.rs.
Zakon je prošle godine produžen i izmjenjen i stupa na snagu u fazama. Izmjene se ne odnose na poslove čije je obavljanje zakonom vezano uz nostrifikaciju diplome, na primjer akademskih zanimanja poput medicinskih ili poslova nege nemoćnih.
Po zakonu, svako ko ima neku stručnu kvalifikaciju, moći će da obavlja taj posao i u Njemačkoj, a isto važi, bez dokazivanja, i za osobe koje su u svojim zemljama najmanje dvije godine radile na nekom poslu koji zahtjeva državno priznatu strukovnu diplomu.
Novost je i takozvana „karta šanse“ za traženje posla, koja se bazira na dodjeli poena po različitim kriterijumima, kao što su kvalifikacije, znanje nemačkog ili engleskog jezika, radno iskustvo, veze sa Njemačkom, starost i eventualno porodici koja je u pratnji stranog radnika.
Treća faza zakona olakšaće stranim radnicima koji se zaposle i da za sobom dovedu članove ne samo uže, nego i šire porodice.
Ta faza posebno je zanimljiva za stručjake u zanatskim profesijama jer će, između ostalog, od 1. juna 2024. godine kvota za ljude sa Zapadnog Balkana biti udvostručena sa 25.000 na 50.000, saopštio je centralni savez nemačkih zanatlija ZDH.
Konkretno, to znači da će 50.000 građana Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Kosova, Severne Makedonije i Srbije imati olakšani pristup na nemačko tržište rada, bez dokazivanja profesionalnih kvalifikacija. Uz to postojaće i mjesečni kontingenti.
Njemačka Savezna agencija za zapošljavanje dodjeljivaće dozvole za zapošljavanje unaprijed, a ne kao do sada kao naknadno odobrenje, a poslodavci će dozvolu moći da zatraže i onlajn.
Čim Agencija dodeli odobrenje, budući radnik sa Zapadnog Balkana će u nadležnom konzularnom predstavništvu moći da zatraži nemačku boravišnu i radnu vizu.
Ipak, olakšce neće važiti za produženje boravišne dozvole, već će u tom slučaju zaposleni morati da se obrati nadležnoj upravi za strance.
ZDH je ukazao da uspeh zakona, koji u Njemačku treba da privuče hronično deficitarnu stručnu radnu snagu, umnogome zavisi i od brzine a efikasnosti institucija.
Da bi od regulative za Zapadni Balkan profitirala i mala preduzeća, moraju i u „njemačkim predstavništvima u inostranstvu i u njemačkim službama zaduženim za strance da budu uvedeni brzi i ekikasni administrativni postupci“, navelo je udruženje.
Komentari