Migranti prolaze kroz BiH, koja je i sama u evropskom vrhu po iseljavanju.

Merhinisa Zukić, predsjednica Unije za održivi povratak i izbjeglice u BiH, izjavila je da je u poslednjih 10 godina ovu zemlju napustilo oko 600.000 stanovnika. Ukoliko se ovakav trend nastavi, procjene su da će BiH do 2060. izgubiti od 50 posto do 70 posto stanovništva.

O iseljavanju iz BiH, ali i zemalja Balkana, pišu i strani mediji. Nedavno je Frankfurter algemaajne cjatung (FAZ) pisao kako su političari u regiji Zapadnog Balkana kasno shvatili ozbiljnost demografskog stanja te da se takmiče oko dovođenja stranih radnika.

„Nova stvarnost staviti će društva u balkanskoj regiji pred teške izazove", upozorava FAZ, „jer će doseljenici iz Azije i Afrike rađati decu, kupovati nekretnine, njegovati svoje tradicije i religije i promijeniti izgled gradova na jugoistoku Evrope, na što u toj regiji nisu navikli". Listi ističe da je „očit konfliktni potencijal".

Kako će ove probleme rešiti BiH, kada se s njima teško suočavaju i daleko razvenije zemlje EU?

Milardović: „Migracije utiču na promjenu identiteta Evrope"

Za Anđelka Milardovića, šefa Instituta za evropske i globalizacijske studije (INEGS) i osnivača i direktora Evropskog centra za migracijske studije (ECMS), pitanje migracija je ključno za Evropu, posebno u ovoj izbornoj godini.

„To je hamletovsko pitanje današnje Evrope i EU. Evropa se zbog demografskog sloma našla na raskršću. Depopulacija, starenje i iseljavanje stvaraju nerješivu političku geometriju. Zbog depopulacije, osuđena je uvoziti radnu snagu kako bi funkcionisala ekonomija", rezimira Milardović za DW.

Podsjeća kako u Evropu stižu regularni i iregularni migranti, kao i ono koji beže od ratova.

„Da bi Evropa sačuvala stabilnost mora još bolje regulisati i upravljati migracijama“, smatra Milardović.

„Migracije već sada utiču na promjenu identiteta Evrope, a u budućnosti će to činiti još više. Za to nisu krivi oni 'drugi' koji dolaze, kriva je Evropa koja se dovela u ovu situaciju", kritičan je ovaj naučnik.

O evropskom pristupu integraciji doseljenika postoji okvirna strategija, no, kao kaže, svaka članica slijedi svoje nacionalne interese, pokušavajući da balansira između okvirne EU strategije i nacionalnih strategija integracije.

„Mišljenja sam da se EU nije proslavila integracijom stranaca. Da se proslavila, ne bismo danas u Francuskoj, Njemačkoj i širom EU imali paralelna društva. Ono što zagovaram u okviru INEGS-a je jezička integracija stranaca kao pretpostavka njihove cjelovite integracije. Bez jezika, stranci su socijalno ostrvo u okviru simboličke stvarnosti neke kulture društva. Strani su sebi i drugima", smatra Milarodivć.

Poredeći nekadašnje "gastarbajtere" u Njemačkoj 1960-ih godina kaže:

„Oni iz Hrvatske i prostora bivše Jugoslavije, Italije, Španije, uveliko su integrisani. Ali, šta je s pripadnicima turske populacije koja godinama živi u Njemačkoj i nije do kraja integrisana? I tu Njemačka nije uspela jer ima nedovršeni model integracije stranaca", zaključuje ovaj profesor.

Što Evropa želi od migranata?

Pitanje je šta Evropa želi od migranata? Da li je to jeftina radna snaga ili visoko obrazovani stručnjaci?

Milardović smatra da će vještačka inteligencija uticati na promjenu strukture radne snage i generisanje novih migracija, kako unutar EU, tako i na globalnom nivou - prema EU.

„Ovakva Evropa na raskršću i s demografskim slomom, neće moći bez doseljenika. S obzirom na potencijal, valja kazati da je on u korelaciji s kvalitetom i njihovim kvalifikacijama", ističe.

Osvrćući se na stanje u Hrvatskoj, upozorio je na, kako kaže, promašenu javnu politiku u poslednjih 30 godina.

„To je 'otjeralo' obrazovanu, mladu populaciju i podstaklo uvoz neobrazovane i manje kvalifikovane radne snage. Kakva je onda budućnost Hrvatske i ostalih članica EU ako podstiču iseljavanje najobrazovanijih i uvoz nebrazovanijih ili skromno obrazovanih? Po meni distopijska", kaže Milardović.

Migranti i pitanje bezbjednosti

Sandi Dizdarević, docent i stručnjak za bezbjednost, smatra da su potezi pojedinih zemalja zakasneli te da se usložnjava bezbjednosno i socijalno pitanje.

„Nema sumnje da će se migrantska populacija politički instrumentalizovati, i da će politički subjekti koristiti ovaj fenomen za promociju i ostvarivanja benefita kod glasačkog tijela, ali i da političari unutar EU koji podržavaju ovakave migracije imaju ekonomske interese zbog jeftine radne snage i za niže kvalifikovane poslove", kaže Dizdarević za DW.

To, kako zaključuje vodi diskriminaciji, segregaciji, getoizaciji, što smatra ozbiljnim bezbjednosnim problemom u današnjoj Evropi.

U međuvremenuevropska administracija ograničava ulaz strancima i migrantima, a evropske države pooštravaju mogućnosti avanja, na šta zapravo računa značajan broj migranata. Čini se da je Evropa, pritisnuta problemima, za razliku od 2015. i masovnog otvaranja granica, posebno od strane Njemačke, puno opreznija.