“Danas, na Dan bijelih traka, sjećamo se i odajemo počast svim civilnim žrtvama iz Prijedora i okolnih područja, koje su pripadnici Vojske Republike Srpske mučili, zatvarali i ubijali u ratu 1992.-1995.”, saopšteno je iz američke ambasade u Sarajevu.

Pozvali su i vlasti da učine korake ka pomirenju.

“Pozivamo vlasti na svim nivoima da potiču pomirenje promocijom prihvaćanja sudski utvrđenih činjenica o ratu 1992.-1995., odavanjem počasti svim civilnim žrtvama, pomaganjem preživjelima, omogućavanjem komemoracije koja je odavno kasni i traženjem pravde”, navodi se u saopštenju.

Putem društvenih medija ovim povodom se oglasio i britanski ambasador u BiH Julian Reilly.

“Dan bijelih traka je pomen na više od 3000 ubijenih i nestalih Prijedorčana. Među njima i 102 djece. Izgradnja spomenika ubijenoj djeci Prijedor, kao institucionalno prihvatanje i suočavanje sa bolnom prošlošću, je korak u pravcu bolje budućnosti u Bosni i Hercegovini”, naglasio je.

31. maja 1992. godine krizni štab Prijedora, na čelu sa Srpskom demokratskom strankom izdao je naredbu kojom je nesrpskom stanovništvu naređeno isticanje bijelog platna na domovima. Istom naredbom Bošnjaci i Hrvati su na javnim mjestima na nadlakticama morali nositi bijele trake.

U zločinima koji su uslijedili u Prijedoru i okolnim mjestima ubijeno je 3.176 osoba, među kojima je 102 djece.

Oko 30.000 Prijedorčana nesrpske nacionalnosti prošlo je kroz logore Trnopolje, Omarska i Keraterm.

Za zločine počinjene na prijedorskoj općini do sada je doneseno 56 presuda i otkriveno je više od 400 masovnih grobnica, među kojima je i Tomašica, najveća masovna grobnica na Balkanu, otkrivena 2013. godine.

Gradske vlasti u Prijedoru ne dozvoljavaju podizanje spomen obilježje u znak sjećanja na ubijene Prijedorčane, a uoči današnjeg obilježavanja Dana bijelih traka jučer je obilježen “Dan odbrane grada”, koji se slavi kao, kako je navedeno, “odbrana Prijedora od napada muslimana i Hrvata”.

Izvor:N1