Drastičan porast uvoza pred zabranu Crne Gore za vozila starija od 15 godina

Drastičan porast uvoza pred zabranu Crne Gore za vozila starija od 15 godina

U Crnoj Gori će od 1. jula biti zabranjen uvoz automobila starijih od 15 godina. A kakvo je trenutno stanje voznog parka?

 

Prosječna starost vozila u Crnoj Gori oko 17 godina, kaže za Radio Slobodna Evropa vještak iz oblasti saobraćajno-mašinske struke Vukašin Eraković.

"Što problemu bezbjednosti daje dodatni značaj... Prema istraživanjima sprovedenim za potrebe struke, kritična granica starosti vozila nakon koje rastu posljedice nastale u saobraćajnim nezgodama iznosi 15 godina."

A gotovo dvije trećine vozila u Crnoj Gori staro je više od 15 godina.

Pojašnjavajući zabranu uvoza starijih vozila, iz Ministarstva saobraćaja su za RSE kazali da će polovna vozila koja se od jula budu uvozila imati bolje bezbjednosno-tehničke karakteristike, što će ih učiniti sigurnijim.

A ususret zabrani, drastično je porastao uvoz polovnih automobila.

Naime, u prva tri mjeseca ove godine uvezeno je 35 odsto više vozila nego u istom periodu prošle. U odnosu na isti period 2022. godine, porast uvoza je premašio 100 odsto, podaci su koje je Uprava carina dostavila RSE.

Koliko automobila ima u Crnoj Gori

Crna Gora, inače, ima najviše automobila po glavi stanovnika među zemljama regiona, podaci su evropske kancelarije za statistiku EUROSTAT.

U zemlji od malo više od 630.000 stanovnika, registrovano je oko 285.000 vozila, od čega 242.000 putničkih.

Osim dvije trećine starijih od 15 godina, otprilike desetinu čine automobili proizvedeni između 1979. i 1999. godine.

Dvije trećine polovnih automobila iz EU

Crna Gora je u posljednje tri godine uvezla oko 51.500 polovnih automobila, podaci su Uprave carina.

Njihova vrijednost je više od 270 miliona eura.

Više od dvije trećine - oko 35.000 - stiglo je iz zemalja Evropske unije, podaci su koje je EUROSTAT dostavio RSE.

O odnosu na broj stanovnika, Crna Gora je zemlja regiona koja uvozi najviše polovnih automobila iz EU.

Približavanje emisionim standardima EU

A EU je 1990-ih godina uspostavila evropske emisione standarde, koji predstavljaju zakonska ograničenja emitovanja štetnih gasova za vozila.

Od prvog seta regulacija, poznatih kao "EURO 1" iz 1992. godine, EU je postepeno pooštravala mjere.

Evropski savjet je prošlog mjeseca odobrio posljednji set standarda "EURO 7".

Crnogorsko Ministarstvo saobraćaja promijenilo je ove godine pravilnik o tehničkim zahtjevima za vozila koja se uvoze.

Pravilnikom se ograničava uvoz vozila starijih od 15 godina i kao minimalni standard za njihov uvoz uvodi standard "EURO 5".

"Cilj je da vozila zadovoljavaju bezbjedonosno-tehničke uslove i uslove zaštite životne sredine", kazali su iz Ministarstva RSE.

Radi se o uslovima propisanim regulativama Ujedinjenih nacija i EU.

Šta kažu stručnjaci?

Vještak Eraković ukazuje da se ekspanzija i primjena informacionih tehnologija odrazila na auto industriju, pa se proizvode sve 'pametnija' vozila.

Nove tehnologije pomažu da se mogućnost nezgode svede na minimum, a ako se i dogodi, da obezbijedi maksimalnu zaštitu učesnika.

Savremeni automobili posjeduju i elektronski nadzor gotovo svih sistema u vozilu pa vozač u svakom momentu ima informaciju o ispravnosti vozila.

"U mnogim slučajevima ti sistemi u slučaju identifikacije kvara ne dozvoljavaju upotrebu vozila, pa na direktan način utiču na bezbjednost u saobraćaju".

Bez obzira na starost automobila, napominje da je važno konstantno provjeravati tehničku ispravnost vozila.

"Samo vozilo je u manjem procentu uzročnik saobraćajnih nezgoda, već je najčešći uzrok upravo ljudski faktor".

Za posljednjih pet godina broj saobraćajnih nesreća uvećan je skoro 30 odsto.

Samo 2023. godine on je porastao za skoro 16 odsto u odnosu na 2022.

Raste i broj stradalih. Tako je 2023. taj broj za oko 4,5 odsto veći u odnosi na godinu ranije.

Među stradalima skoro polovina je mlađa od 35 godina.

Izvor:AntenaM

Komentari

Komentara: (0)

Novi komentar

Komentari objavljeni na portalu Kodex.me ne odražavaju stav uredništva, kao ni korisnika portala. Stavovi objavljeni u tekstovima pojedinih autora takođe nisu nužno ni stavovi redakcije, tako da ne snosimo odgovornost za štetu nastalu drugom korisniku ili trećoj osobi zbog kršenja ovih Uslova i pravila komentarisanja.

Zabranjeni su: govor mržnje, uvrede na nacionalnoj, rasnoj ili polnoj osnovi i psovke, direktne prijetnje drugim korisnicima, autorima čanka i/ili članovima redakcije, postavljanje sadržaja i linkova pornografskog, uvredljivog sadržaja, oglašavanje i postavljanje linkova čija svrha nije davanje dodatanih informacija vezanih za članak.

Takvi komentari će biti izbrisani čim budu primijećeni.