Promjena mišljenja je posebno izražena ukoliko je kod državnih preduzeća jedan revizor nekoliko godina provjeravao finansijske iskaze, kao što je bio slučaj kod Željezničke infrastrukture (ŽICG), "Budvanske rivijere" (HGBR), Aerodroma, Monteputa, Radio-televizije Crne Gore, Radio-difuznog centra...

Ipak, dva najdrastičnija primjera po pitanju promjene revizora i promjene mišljenja svakako su Željeznička infrastruktura i "Budvanska rivijera". Kod oba subjekta godinama je revizije radila revizorska kuća BDO i davala ili mišljenje sa rezervom ili pozitivno mišljenje sa skretanjem pažnje, a nakon što je izabran drugi revizor, on je bio uzdržan od davanja mišljenja. Uzdržavanje od davanja mišljenja je najgore što revizor može da kaže za finansijske iskaze nekog društva – gore i od negativnog mišljenja.

U slučaju ŽICG, BDO je za 2021. godinu dao pozitivno mišljenje sa skretanjem pažnje, da bi se poslije toga u 2022. godini dva revizorska društva – HLB Mont audit i ABC global – uzdržala od davanja mišljenja na finansijske iskaze u 2022. godini, pokazalo je istraživanje Instituta "Alternativa" i "Dana".

Jedna od glavnih zamjerki ABC globala bilo je knjiženje novca koji je ŽICG dobijala iz državnog budžeta za inostrane kredite. ABC global je u revizorskom iskazu, koji je urađen početkom 2024. godine, ali još nije dostavljen Poreskoj upravi, problematizovao ne samo 2022. godinu, već period od 2016. do 2022. godine, u kom je ŽICG dobijala novac iz budžeta za otplatu inostranih kredita. Riječ je o sumi od 26,9 miliona eura, za koliko je, po stavu revizora, precijenjen finansijski rezultat ŽICG u tom sedmogodišnjem periodu. ŽICG je svih tih godina novac koji je dobijala iz budžeta knjižila kao subvencije, odnosno sredstva za koja nema obavezu vraćanja državi. ABC global se uzdržao od davanja mišljenja jer je od Vlade dobio mišljenje u kom se navodi da novac nije bespovratan i da se mora vratiti državi, odnosno da predstavlja obavezu preduzeća prema državi. U periodu prije 2022. godine, BDO nije problematizovao takav način knjiženja, niti se uzdržavao od davanja mišljenja zbog načina knjiženja novca dobijenog od države kao bespovratnog sredstva. BDO je u izvještajima za 2018. i 2019. godinu konstatovao koliko su iznosili prihodi od Vlade za inokredite u toj godini, uz konstataciju da nemaju uslovljavajućih klauzula za dobijanje sredstava, dok je u izvještajima za 2020. i 2021. godinu navodio koliko iznosi ukupan iznos sredstava dobijenih od Vlade za otplatu inokredita od 2016. godine. Nigdje u tim izvještajima nije navedeno da je finansijski iskaz ŽICG zbog knjiženja sredstava za inokredite kao subvencije precijenjen za iznos dobijenih sredstava, a što tvrde i HLB mont audit i ABC global.

Iz Ministarstva finansija su kazali da u konkretnom slučaju na konto obaveza treba knjižiti sva sredstva koja su transferisana iz budžeta prema bilo kom privrednom društvu u većinskom državnom vlasništvu, a za koja je Vlada donijela odluku da nisu bespovratna, odnosno za koja postoji obaveza tog društva prema Vladi i za koja je utvrđen rok u kojem ta sredstva treba vratiti.

– Smatramo da je potrebno da Vlada usvoji zaključak kojim bi se i formalno donijela odluka da predmetna sredstva nijesu bespovratna, odnosno da će ih Vlada potraživati od društva, što bi automatski značilo i stvaranje obaveze u bilansima društva – saopštili su nam iz Ministarstva finansija.

Dodali su da se Direkcije za reviziju nije bavila revizijom ŽICG za 2022. godinu.

– Do sada revizorski izvještaji AD Željeznička infrastruktura nisu bili u uzorku koji su ovlašćena službena lica kontrolisala prilikom vršenja nadzora u društvima za reviziju. Primjer koji ste naveli u pitanju svakako privlači pažnju, tako da će biti predmet analize i sveobuhvatnog sagledavanja od strane Ministarstva finansija. Nakon sagledavanja cjelokupne situacije i dobijanja svih neophodnih informacija, i Ministarstvo finansija i Savjet za reviziju će biti u prilici da se odrede prema konkretnom slučaju i, shodno procjeni, preduzmu korake u skladu sa nadležnostima – odgvorili su iz Ministarstva finansija na pitanje da li se Direkcija za reviziju bavila izvještajem ŽICG.

Kada je u pitanju "Budvanska rivijera", BDO je tri godine davao pozitivno mišljenje uz skretanje pažnje, da bi se u 2021. godini MV konsalt uzdržao od davanja mišljenja. Gotovo isti slučaj, samo različiti razlozi za uzdržavanje od davanja mišljenja.

MV konsalt je u izvještaju o reviziji za 2021. godinu ukazao da je procjena imovine poslednji put rađena 2016. godine i da nisu mogli utvrditi koliko bi odstupanje bilo od nove procjene imovine. Ukazali su da je različita evidencija imovine u knjigama društva i u elektronskoj evidenciji Uprave za nekretnine. Ukazali su i da društvo nije obračunavalo amortizaciju na pravilan način, te da je potcijenjena dobit za blizu 900 hiljada eura u prethodnim godinama i potraživanja od zaposlenih po osnovu stambenih kredita.

BDO je u izvještaju za 2020. godinu naveo koje su stope amortizacije, bez ukazivanja na moguće greške u primjeni stopa. Zatim je naveo da imovina nije procjenjivana, te da je vrijednost nepokretnosti u knjigama realno prikazana. Nije bilo pomena o potcjenjivanju dobiti zbog potraživanja od zaposlenih za stambene kredite.