Predsjednik Skupštine Andrija Mandić „pomjerio“ je raspravu o rezoluciji o Jasenovcu za kraj juna, nakon eventualnog dobijanja IBAR-a. Kako to komentarišete i očekujete li da će ta rezolucija biti usvojena iako je Hrvatska uputila protestnu notu Crnoj Gori?
ZIROJEVIĆ: Ako imalo pameti i dobre namjere kada su u pitanju interesi Crne Gore ima u Vladi i parlamentarnoj većini, navedena rezolucija neće biti usvojena u parlamentu. Razlog je veoma prost i jednostavan – ako želimo u EU, Hrvatska mora biti naš (najbliži) saveznik, a ne naš oponent.
Dakle, ne radi se o tome da se glasanje o rezoluciji odgodi nakon dobijanja IBAR-a, jer Hrvatska, kao i bilo koja druga članica EU, naše integracije može blokirati u bilo kojem trenutku.
Sa dobijanjem IBAR-a Crna Gora ne ulazi u EU, već samo otpočinje jedno novo poglavlje tokom kojeg će se od nas zahtijevati mnogo rada i posvećenosti, a nakon kojeg će se, svakako, sve članice EU izjašnjavati o našem daljem napretku. Jasno je da je ova rezolucija pokušaj političke osvete koalicije ZBCG za glas Crne Gore za usvajanje Rezolucije o genocidu u Srebrenici u UN-u, a ne bih isključio da su ovakvi zahtjevi i dio agende koja, iz srca parlamentarne većine, za cilj ima upravo da spriječi napredak Crne Gore ka članstvu u EU, kako bi se otvorila vrata nekom drugom.
Hoćemo li dobiti pozitivan izvještaj u junu?
ZIROJEVIĆ: Prije svega, moram naglasiti da je najveći dio posla vezano za dobijanje IBAR-a i pozitivnih ocjena od naših međunarodnih partnera odradio parlament. Da budem korektan, ozbiljan posao odradilo je i Ministarstvo pravde i Ministarstvo evropskih integracija.
U parlamentu su, konstruktivnom ulogom opozicije i prepoznavanjem onoga što je strateški interes Crne Gore, a ne naši uskopartijski interesi, završena sva imenovanja koja su bila potrebna kako bi se otkočio proces evropskih integracija. Jednako konstruktivni bićemo i kada je u pitanju donošenje tzv. IBAR zakona koji bi se trebali naći pred poslanicama i poslanicima u utorak, na plenumu.
No, kada uzmemo u obzir da dva dana zaredom nijesmo bili u stanju početi prethodnu sjednicu parlamenta, prvi dan zbog neozbiljnosti i neodgovornosti Vlade, drugi dan zbog jednog dijela parlamentarne većine, mogu slobodno reći da takvo ponašanje budi sumnju da u dijelu parlamentarne većine postoji iskrena volja za završetak ovog procesa.
Mandić je, nakon što je Vlada glasala za Rezoluciju o genocidu u Srebrenici, ponovio da će „vratiti trobojku i srpski jezik“, kao i uvesti dvojno državljanstvo sa Srbijom. Ispunjenje tih zahtjeva je među uslovima DNP-a za nastavak podrške Vladi. Kako to komentarišete, mogu li oni ostvariti svoj naum?
ZIROJEVIĆ: Postoji jasno definisana procedura za ustavne promjene ovog tipa i ona će se, ko god i po kojem god osnovu želio mijenjati Ustav, morati poštovati. Ta procedura definisana je članovima 155, 156 i 157 Ustava Crne Gore i podrazumijeva postojanje većine u parlamentu od minimum 2/3, tj. 54 poslanika. Nadalje, članom 157 za promjenu određenih članova Ustava, među kojima su član 4 (državni simboli), član 13 (jezik i pismo) definisano je da se, nakon parlamenta, o ovim promjenama moraju izjasniti i građanke i građani Crne Gore na referendumu – tako što bi za njih glasalo najmanje 3/5 svih birača.
Vjerujem da je svakom ko realno sagledava situaciju jasna budućnost inicijativa koje pominje gospodin Mandić, a siguran sam da je on veoma dobro upoznat sa svim ovim što sam naveo. Ono što sam takođe siguran jeste da biračko tijelo generalno, a samim tim i biračko tijelo gospodina Mandića, uglavnom nije upoznato sa ovim procedurama, te je jasno da ovakve izjave i najave gospodinu Mandiću mogu dobro poslužiti u balansiranju štete nanijete oštrim zaokretom politike koju je vodio do izbora predsjednika Skupštine.
Analitičari ocjenjuju da bi vanredni parlamentarni izbori mogli biti na jesen. Jesu li realne takve ocjene?
ZIROJEVIĆ: U prethodne četiri godine smo vidjeli da je u Crnoj Gori realno i ono za šta smo mislili da je nemoguće. Mi smo za samo tri godine promijenili tri vlade, od čega je jedna od njih trajala duže u tzv. ,,tehničkom mandatu“, nakon što je izgubila povjerenje u parlamentu, nego u regularnom mandatu sa legitimitetom iz parlamenta.
Sasvim je jasno i najvećim laicima da je ova parlamentarna većina u potpunosti nestabilna, da se unutar Vlade sve teže dogovaraju oko elementarnih stvari i da ono na šta smo upozoravali – činjenica da Vlada nije formirana na ideološkim i programskim osnovama, dolazi na naplatu, kao što je to bio slučaj i sa prethodne dvije vlade.
Jeste li očekivali bolji rezultat u Budvi? Mogu li rezultati budvanskih izbora imati uticaj na državni nivo?
ZIROJEVIĆ: Sasvim smo zadovoljni našim rezultatom u Budvi, imajući u vidu političke okolnosti u tom gradu i generalno atmosferu u kojoj su lokalni izbori održani. Ono što danas imamo kao upozorenja od nosioca liste ,,Budva naš grad“ Nikole Jovanovića, dešavalo se gotovo svakodnevno i u toku same predizborne kampanje. Građanke i građani su bili izloženi brojnim pritiscima od raznih centara moći i vjerujem da bismo, da je situacija bila drugačija, imali i bolji rezultat i vjerovatno mandat više.
No, kao što rekoh, uzimajući u obzir sve okolnosti, u potpunosti sam zadovoljan ostvarenim rezultatom u Budvi, mislim da on vrlo jasno govori da će, recimo, u Kotoru gdje su karte drugačije raspoređene on biti značajno bolji, a da ne govorim o Gusinju gdje naše partije, a Socijaldemokrate pogotovo, imaju tradicionalno snažno uporište.
Vjerujem i da je jasno da, kada bi se sada održali vanredni parlamentarni izbori i kada bismo nastupili u budvanskom formatu, da bi i taj rezultat procentualno bio značajno bolji. Dakle, kada završimo sa formiranjem ovog političkog bloka i građanima ponudimo kompletan proizvod, siguran sam da će njegovi dometi biti pozitivno iznenađenje za većinu šire javnosti.
Što se tiče ostalih učesnika, glavni utisak jeste prilično loš rezultat Pokreta ,,Evropa sad“ i činjenica da su politički potrošili aktuelnog glavnog pregovarača sa EU i nosioca liste u Budvi Predraga Zenovića. Mislim da ovaj rezultat u najbolju ruku govori o tome da vam lutajuća politika i poigravanje sa državnim interesima Crne Gore ne može i neće donijeti ništa dobro.
Kako komentarišete navode Nikole Jovanovića da je atmosfera u Budvi eskalirala do mjere da bezbjednosno interesantna i lica sa kriminalnim dosjeima koja su involvirana u redove Nove srpske demokratije pokušavaju da uspostave vlast po njihovoj mjeri?
ZIROJEVIĆ: Ono što smo svi znali i o čemu smo govorili duži vremenski period sada je javno iznio i njihov dojučerašnji partner, Nikola Jovanović. Ne treba biti stručnjak, ne treba biti ni dobro obaviješten da bi se primijetio upliv ovih struktura u redove nove parlamentarne većine, u ovom slučaju konkretno Nove srpske demokratije. I nije to ni prvi put, niti su to prvi izbori prilikom kojih smo imali ovakve uplive. Prisjetimo se samo Nikšića i kampanje za lokalne izbore kada je, sa istim tim licima, kampanju pomagao i gospodin Jovanović.
Žao mi je što je ono što se nama dešavalo u Nikšiću osjetio na svojoj koži, ali mi je drago što se na ovaj način osvijestio i, čini mi se, razumio da je tzv. ,,borba za prava jednog naroda“ zapravo bila i ostala dobar paravan za neke druge rabote.
Formiranje bloka SD-SDP-LP u finalnoj fazi
Šta se dešava sa zvaničnim formiranjem političkog bloka SD-SDP-LP? Jeste li završili rad na terenu i kad očekujete da biste mogli osnovati savez?
ZIROJEVIĆ: Formiranje političkog bloka čije će okosnice biti SD, SDP i LP odvija se zadovoljavajućom dinamikom i polako ulazi u svoju finalnu fazu. Još uvijek smo na terenu, obilasci odbora i dalje traju, a informacije koje smo u toku dosadašnjih obilazaka dobili od našeg članstva su pozitivne i veoma optimistične. Dakle, radimo sa velikim elanom i motivacijom, uvjereni da je pred ovim političkim projektom svijetla budućnost.
Kao što sam rekao, formiranje političkog bloka polako ulazi u finalnu fazu i uskoro bismo mogli očekivati i zvanično predstavljanje i više informacija u javnosti.
Komentari