U istom periodu prošle godine stanci su kupili nekretnina za 105,3 miliona eura, tako da ovogodišnje transakcije imaju pad od 11 odsto.

Najviše stranih investicija za ovogodišnja tri mjeseca stiglo je iz Srbije 40 miliona, a zatim iz Rusije 37,8 miliona i Turske 20,6 miliona. Prva zapadna zemlja je na četvrtom mjestu - Njemačka sa 16 miliona, a zatim slijede Švajcarska sa 13,2, Sjedinjene Američke države sa 10,2 miliona, Ujedinjeni Arapski Emirati sa 8,8 miliona, Bosna i Hercegovina sa 7,5 miliona, Velika Britanija sa 5,9 miliona,...

Najviše nekretnina kupuju Srbi, pa Turci
Najviše novca za kupovinu nekretnina za ova tri mjeseca potrošili su, kao i prošle godine, državljani Srbije i preduzeća iz te države - 14,6 miliona eura. Na drugo mjesto po ovom osnovu izbili su investitori iz Turske koji su u crnogorske nekretnine uložili 11,2 miliona eura, dok su Rusi sa drugog pali na treće mjesto jer su kupili nekretnine za 8,05 miliona eura.

Investitori iz SAD-a kupili su nekretnina za iznos koji je tek nešto manji od ruskog - 8,04 miliona eura, iz Njemačke za 7,6 miliona, BiH za 7,3 miliona, iz Švajcarske za 3,7 miliona, iz Velike Britanije je 3,6 miliona uloženo u crnogorske nekretnine...

Stranci su u svoja preduzeća i banke u Crnoj Gori za ova tri mjeseca uložili 36,1 milion eura, što je za oko 11 miliona više nego za isti period prošle godine. Iz inostranstva su svojim kompanijama i bankama u Crnoj Gori za ovogodišnja tri mjeseca pozajmili 75,3 miliona eura, što je rast za oko šest miliona.

Investitori su najviše novca uložili u preduzeća i banke u Crnoj Gori 20,3 miliona, zatim u nekretnine 14,6 miliona, dok su svojim preduzećima ovdje pozajmili 4,2 miliona.

Rusi su od ukupnih investicija najviše potrošili na pozajmice svojim preduzećima 23 miliona eura, zatim u kupovinu nekretnina osam miliona i kao investicije u svoja preduzeća i banke u Crnoj Gori 6,7 miliona eura.

Većina investicija iz Turske je došla za kupovinu nekretnina 11,2 miliona eura, dok su svojim firmama ovdje pozajmili 8,6 miliona, a direktna ulaganja u firme i banke iznosila su svega 842 hiljade eura.

Amerikanci investiraju u nekretnine i pozajmice

I kod investicija iz SAD-a od ukupno deset miliona, osam miliona je za kupovinu nekretnina, a dva miliona su pozajmili svojim firmama registrovanim u Crnoj Gori. Od ukupno 7,5 miliona investicija iz BiH na kupovinu nekretnina se odnosi 7,3 miliona.

Odliv stranih direktnih investicija za ova tri mjeseca iznosio je 91 miliona eura, skoro isto koliko i prošle godine za ovaj period, tako da je neto priliv stranih investicija iznosio 117,5 miliona eura i za 1,3 miliona je niži nego lani.

Najveći iznos odliva stranih investicije odnosi se na povraćaj - povlačenje kapitala u iznosu od 40,8 miliona eura. Stranci su iz Crne Gore za ova tri mjeseca povukli i 26,4 miliona eura kroz prodaju svojih nekretnina, dok su 15,3 miliona eura pozajmile kompanije iz Crne Gore stranim povezanim firmama.

Crnogorski građani i preduzeća, u ovom periodu su kupili nekretnina u inostranstvu u vrijednosti 5,1 milion eura, što se takođe smatra odlivom investicija. Najviše nekretnina kupljeno je u Srbiji za dva miliona eura, u Italiji za 1,3 miliona, Njemačkoj za 320 hiljada, Portugalu za 250 hiljada, Hrvatskoj za 232 hiljade,... Neko iz Crne Gore kupio je nekretnine i na Šri Lanki za 152 hiljade eura.

Najviše novca povukli Srbi i Austrijanci
Najviše novca iz Crne Gore, za ovaj period su povukli investitori iz Srbije 22,5 miliona eura, i to najviše kroz povlačenje kapitala 10,1 milion i prodajom nepokretnosti u Crnoj Gori za 9,3 miliona eura.

Po povlačenju novca zatim slijede investitori iz Austrije sa 7,8 miliona, iz Mađarske sa 6,2 miliona, Slovenije sa 5,1 milion, Malte sa pet miliona, Njemačke sa 4,6 miliona,...

Rusi su u ovom periodu povukli investicije od 4,5 miliona eura i to najviše kroz prodaju nekretnina u Crnoj Gori vrijednih 2,7 miliona eura, i povlačenje kapitala iz svojih kompanije od 1,7 miliona eura. Međutim priliv kapitala iz ove države i pored međusobnih sankcija i dalje je skoro osam puta veći od odliva, odnosno priliv je od odliva veći za 33,3 miliona eura. Kupovina nekretnina u Crnoj Gori od investitora iz Rusije bila je tri puta veća, od iznosa za koji su prodali svoje nekretnine koje su imali ovdje, što pokazuje da se bez obzira na najave investitori iz ove države ne povlače sa domaćeg tržišta nekretnina.

Turci su za ova tri mjeseca povukli investicije od 3,4 miliona eura, i to najviše kroz povlačenje kapitala iz firmi od 2,7 miliona i prodajom nekretnine od 577 hiljada eura.

Za tri godine stranci kupili nekretnina za 1,2 milijarde eura, digli i cijene stanova
Za tri protekle godine (2021 - 2023) strani građani i preduzeća kupili su nekretnine u Crnoj Gori u vrijednosti od skoro 1,2 milijarde eura.

U godini pandemije Covid - 2020. stranci su kupili nekretnina za svega 6,8 miliona eura. Tržište se znatno oporavilo u 2021. kada je strancima prodato nekretnina za 278 miliona eura, a zatim dolazi do značajnog rasta u 2022. na 448 miliona, pa u 2023. na 463 miliona.

Za ove tri godine najviše nekretnina kupili su investitori iz Rusije za 177 miliona eura, zatim iz Srbije za 167 miliona, Njemačke za 148 miliona, Turske za 105 miliona, iz SAD-a za 92 miliona,...

Rast ulaganja stranaca u kupovinu nekretnina pratilo je i povećanja cijena stanova u novogradnji.

Prosječan kvadrat stana u novogradnji u komercijalnoj prodaji na nivou Crne Gore u 2021. godini iznosio je 1.216 eura, da bi u 2022. njegova cijena porastao na 1.402 eura, u 2023. na 1.555 eura, dok u prvom kvartalu ove godine iznosi 1.756 eura. Prosječna cijena nekretnina porasla je za skoro 50 odsto u odnosu na period prije tri godine, prenose Vijesti.