Poslanici crnogorskog parlamenta završili su raspravu o zakonima potrebnim za dobijanje Izvještaja o procjeni ispunjenosti privremenih mjerila za poglavlja 23 i 24 (IBAR), a glasanje je, shodno dogovoru na Kolegijumu predsjednika Skupštine, planirano za četvrtak poslijepodne.

Na sjednici Skupštine juče usvojen je dnevni red, na kome je osim 12 zakona u vezi sa dobijanjem IBAR-a, i tačka izbori i imenovanja.

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić je rekao da će u četvrtak završiti najveći dio tačaka i glasati o njima, a u petak o preostalima.

Poslanici su danas raspravljali o predlogu zakona o lobiranju, izmjeni i dopuni zakonika o krivičnom postupku, izmjenama i dopunama zakona o sudovima, izmjenama i dopunama zakona o Sudskom savjetu i sudijama

Poslanici će se sjutra izjasniti i o predlogu zakona o izmjenama i dopunama zakona o državnom tužilaštvu, izmjeni i dopuni zakona o specijalnom državnom tužilaštvu, sprečavanju korupcije, izmjenama i dopunama zakona o oduzimanju imovinske koristi stačene kriminalnom djelatnošću, izmjenama i dopunama zakona o Centru za obuku u sudstvu i državnom tužilaštvu.

Skupština će raspravljati o predlogu zakona o medijima, nacionalnom javnom emiteru i javnom medijskom servisu Crne Gore, audio-vizualno-medijskim uslugama.

Tok sjednice: 

Govoreći o predlogu zakona o lobiranju Nikola Rovčanin iz Demokrata kaže da je upravo ovo sedmo zasijedanje istorijsko zasjedanje ovog parlamenta.

"Što se tiče samog zakona o lobiranju, ovaj tekst predstavlja veliko unapređenje u odnosu na prethodni zakon. Lobiranje predstavlja jedan set aktivnosti u vršenju uticaja na javne politike, na državne organe, organe lokalne samuprave, u dijelu zadovoljenja interesa naručioca lobiranja. Dakle, ozakonjenje i precizan postupak lobiranja u cilju zadovoljenja određenih interesa, pa kada su u pitanju i javne nabavke, i veliki infrastrukturni projekti, i ne samo čin lobiranja, već i namjera za lobiranje

Prethodni zakon iz 2014. godine je praktično bio mrtvo slovo na papiru, nije bio dovoljno široko postavljen, nije zaživio, o tome svjedoči i da imamo u prethodnih desetak godina, od kada je on na snazi, ukupno upisano šest lobista, jednog naručioca i jedno pravno lice. To dovoljno potvrđuje da zakon nije dao željene rezultate i otuda i potreba da se napravi ovaj tekst", rekao je Rovčanin.

Poslanik DPS-a Nikola Milović kaže da istorija ne počinje od ovoga saziva parlamenta, niti od ove vlade, niti dio evropskih integracija počinje ovim sazivom parlamenta.

"Odavno smo u procesu evropskih integracija i aktualni politički trenutak svjedoči da nekoliko dana pred izbore za Evropski parlament oživljavamo u potpunosti politiku proširenja. Ovo je vrlo dobro zbog partnerskog odnosa koju imamo sa Evropskom Unijom i dobro je i za Evropsku Uniju, ali još bolje je za Crnu Goru. I danas se nalazimo pred setom zakona koji su jedna stepenica kao onome što je suštinski proces priključenja Crne Gore Evropskoj Uniji, suštinski proces koji treba da da završetak samog integracionog puta.

U okviru ove politike proširenja, malo smo drugačije išli nego ostali, ali ono što je fakat i činjenica jeste da moramo da ispunjavamo ugovore i odnose koje smo definisali s Evropskom Unijom i oni se odnose na sporozum o stabilizaciji i poduživanju. Ono što smatram jeste da će i ovaj zakon u početnim fazama biti mrtvo slovo na papiru zato što u prethodnih nekoliko godina imamo klasično uništavanje crnogorskih institucija i onda se postavlja pitanje na koji način ćemo sprovoditi zakon ako nemamo jačanje samih institucija", rekao je Milović.

Milović je dodao da se Crna Gora ne nalazi ništa bliže EU u odnosu na prethodne godine.

Poslanik DNP-a Vladislav Bojović kaže da ove zakone ne treba tretirati kao IBAR zakone. 

"Ne trebaju nam da bi eventualno zavarali Evropsku uniju kako ispunjavamo standarde, već nam trebaju prije svega zbog Crne Gore i zbog pokušaja da u praksi i u realnosti određene stvari promijenimo, bolje reći da stvorimo osnovu kako bismo oslobodili institucije, i spriječili ili suzbili rasprostranjenu visoku korupciju u Crnoj Gori. I ovaj zakon o lobiranju koji je usvojen 2014. i mnogi drugi zakoni su služili isključivo kao paravan da politički vrh države, dakle da ključni nosioci funkcija u DPS-u, a samim tim i u državi, sve zakone u ovoj instituciji i u drugim institucijama prilagođavaju interesima pojedinaca kako bi se lakše realizovala korupcija, pljačka državnih resursa i bogaćenje pojedinaca.

Nema zakona koji je tretirao bilo koju oblast u kojoj neko od velikih igrača nije planirao da se ugradi, a da vrh Demokratske partije socijalista, bolje reći parlamentarna većina, umisle da to rade zvanični lobisti, nije uvodila norme koji su olakšavali tim ljudima iz svere kriminala i visoke korupcije spregnute sa ljudima iz političkog vrha vlasti da pljačkaju ovu državu, ove građane, pljačkaju resurse i da sprovode razne vidove organizovanog kriminala i korupcije i enormno se bogate dok su ostali građani dovedeni u situaciju kako su dovedeni", rekao je Bojović.

Bojović navodi da pozivi na radikalne poteze i krvne osvete se koriste kako bi se, dodaje, srpiječilo procesuiranje onih koji su kreatori i nosioci visoke korupcije u Crnoj Gori.

Poslanik DPS-a Nikola Rakočević je rekao da je Bojović prilikom izlaganja u negativnom kontekstu govorio o poslaničkom klubu DPS-a.

"Rezolucija o genocidu u Jasenovcu visi kao mač iznad evropske perspektive Crne Gore, to što nije na ovoj sjednici, a i dalje u skupštinskoj proceduri, nije zavaralo, ne samo Hrvatsku, nego nije zavaralo ukupno EU. Zbog toga i ovu priliku sada koristimo.  Povucite iz procedure sve što koči naš evropski put, jer ne završava se sa IBAR-om naša integracija u Evropsku uniju. Naprotiv, ona tek tada treba da počne u završnoj fazi. Umjesto diskreditacija, umjesto priča već ispričanih, pogledajmo šta smo sami uradili, pogledajmo naše dijelo i ono najbolje govore o svima nama. A bojim se da ova parlamentarna većina ili makar jedan njen veliki dio nema čime da se ponosi. Ni u svom političkom radu, ni u onome što su rade posljednje četiri godine", rekao je Rakočević.

Nakon rasprave o Zakonu o lobiranju, poslanici su prešli na drugu tačku dnevnog reda - Predlog zakona o izmjeni i dopuni Zakonika o krivičnom postupku.

Poslanica DPS-a Sonja Milatović kaže da se dobijanjem IBAR-a želi zamaskirati sve ono loše što se dešava u Crnoj Gori.

-Parlamentarna većina se raspala samo tamo gdje nije postojala, po treći put se rasprada na državnom nivou što ima tragične posledice po sisteme kojima isti rukovode - rekla je Sonja Milatović.

Predsjednik Hrvatske građanske inicijative (HGI) Adrijan Vuksanović poručio je da će HGI glasati za IBAR zakone.

“IBAR zakoni su značajni sa aspekta što će SDT crpiti podatke iz Haškog tribunala kako bi procesuirali dešavanja iz prošlosti. Želimo da krenemo u budućnost i da se ne spotičemo o prošlost”, poručio je Vuksanović.

Poslanici će sada voditi objedinjenu raspravu o Predlogu zakona o izmjenama i dopunama zakona o sudovima i Predlog zakonu o izmjenama i dopunama zakona o Sudskom savjetu i sudijama.

Poslanik DPS-a Mihailo Anđušić je pozvao vladajuću većinu da ne uvrste u dnevni red sjednice Skupštine "Rezoluciju o genocidu u Jasenovcu".

"Budite danas odgovorni prema građanima Crne Gore. Kažite da ste spremni da povučete iz procedure "Rezoluciju o Jasenovcu". Jer ukoliko je ne povučete, vi ćete spasiti vašu parlamentarnu većinu, spasit ćete vladu, krenut ćete anti-evropskim putem. A ukoliko je povučete, daćete jasne i konzistentne i sigurne i ozbiljne garancije građanima Crne Gore, koji vam sve manje vjeruju zbog politikanstva, da ste spremni da trasirate evropski put, koji je prije vas neko utabao. Ako ćete da vodite ozbiljnu vladu, ako ćete da ubijedite građana da imate ozbiljne namjere, da ćete ih uvesti u Evropsku uniju,  kroz usvajanje ove rezolucije, finalni proces evropske integracije Crne Gore će biti stopiran ukoliko nastavimo ovim putem", rekao je Anđušić.

Nakon polemike sa ministrom pravde Andrejom Milovićem, predsjednik DNP-a Milan Knežević je rekao da neće dozboliti da neko ponižava rad Skupštine i njene poslanike.

"Podsjetiću vas da je vlada 12 zakona poslala u četvrtak popodne ovoj Skupštini i očekivala je da ih svi odbori pretresu i da svi budemo upoznati sa 12 zakona i da smo u ovom cajtnotu i ovoj konfuziji upravo zbog vlade a ne zbog parlamenta. A to što nas ministar Milović uči da treba da radimo ponedeljkom, mi radimo i ponedeljkom i utorkom i srijedom i četvrtkom i petkom i subotnom i nedeljom. A što se tiče rezultata ministarstva pravde, samo da se ne vraćamo na one falsifikate oko Do kvona, onih dopisa Americi, Južnoj Koreji i tako dalje i to me slično. Tako da nemojte da nas ovdje niko napada na način što će da hvali samog sebe", rekao je Knežević.

Milović je poručio Kneževiću da u koliko ima dokaze da su falsifikati da se obrati nadležnim organima.

“Nadam se da će Crna Gora dobiti IBAR. Ovo će biti zakoni za jenokratnu upotrebu”, poručila je poslanica GP URA Ana Novaković Đurović.

Ona smatra da u predloženim zakonima ima dosta manjkavosti i propusta.

“Takođe se plasira besprizorna manipulacija da je svako ko kritikuje predložena rješenja protiv IBAR-a. To nije tačno već je cilj da se dođe do najboljih rješenja”, istakla je Novaković Đurovića su zakoni donijeti netransparentnim procedurama.

U završnoj riječi ministar Milović je rekao da je IBAR pola puta ka EU.

"Moramo govoriti istinu, a istina je da nikada ne bismo došli na pola puta da neko nije trasirao ranje taj put. Ne smijemo zaboraviti ministarku Gordanu Djurović i njen tim koji je započeo ovaj put. I mi možemo samo da se zahvalimo tim ljudima i da kažemo hvala vam na svemu što ste radili na putu evropskih integracija, jer zahvaljujuči vama i vašem timu mi smo danas na pola puta do ulaska u EU i nadam se da ćemo svi zajedno to ostvariti glasanjem za ove izmjene i dopune predloženih zakona", poručio je Milović.

Milović je dodao da ako sada propustimo Ibar, Crna Gora ide u drugi ciklus proširenja.

"To su proširenja posle 2030, 2033... Zbog toga mi moramo fazno da mijenjamo zakon, a to je samo one neophodne norme, jer ja sam govorio i u posjetama kada sam bio u državama, članicama EU, Crna Gora hoda po tankoj liniji. Iznad je evropska Crna Gora, ispod je možda neka nova Bosna ili neka neuspješna državna priča gdje će se neko za 10-15 godina zapitati a što uopšte takva država da postoji kad je neuspješna", rekao je Milović.