oditelji nemaju dovoljno vremena da vaspitavaju djecu, u školama nema dovoljno psihologa koji bi trebalo da razgovaraju sa problematičnim đacima, većina porodica nema novca da plati usluge stručne pomoći i onda dolazimo u situaciju da bilježimo slučajeve maloljetnika koji su počinioci ozbiljnih krivičnih djela.

To je, između ostalog, poručeno na sjednici Odbora za prosvjetu, nauku, kulturu i sport, koja je trajala tri sata, gdje se govorilo o nasilju u obrazovnim ustanovama. Saglasili su se, kako nadležni, tako i poslanici, da je nužno raditi na prevenciji, na suzbijanju uzroka nasilja. Govorili su da djeci treba pokazati empatiju, ljubav i da jedino tako može da se zadrži njihov osmijeh.

Spas u video-nadzoru

Ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić-Stojanović najavila je da će od septembra, od početka naredne školske godine u osnovnim i srednjim školama biće postavljen video-nadzor, u dvorištima i holu, kako to dozvoljavaju propisi. Pričala je o tome kako je teško uspostaviti kontrolu u obrazovnim ustanovama imajući u vidu i izazove prebukiranosti. Škole su građene prije više od sto godina, tada projektovane za oko 700 đaka, a u klupama se danas broji i više od njih 1.700. Zato je kazala da će na ljeto da grade škole i vrtiće, njih 26, u sklopu čega će se obavljati i rekonstrukcija. Poslanici su komentarisali da u školama treba da postoji jedna smjena, a ne pet-šest, što otežava porodici koja ima malo vremena da bude zajedno.

- Moje dijete dolazi iz škole u 17.30 sati i ograničen je vremenski period kada možete da provedete kvalitetno vrijeme sa djetetom – rekla je Jakšić-Stojanović.

Ona je kritikovala i javni diskurs, navodeći da i nije čudo kako se djeca ponašaju, što misle da je u redu neprihvatljivo ponašanje, kada gledaju neadekvatnu komunikaciju i na televiziji i misle da je ona u redu.

Poslanica Aleksandra Despotović rekla je da je javni diskurs bitan, jer je stvoren medijski prostor nekog likovanja, revanšizma.

- I sada ćemo mi djecu da kritikujemo da oni nemaju empatiju - rekle je poslanica.

Ministarstvo planira od septembra, u saradnji sa Ministarstvom rada i socijalnog staranja i Zavodom za zapošljavanje, da pokrenu pilot projekat uvođenja asistenata u sprečavanju nasilja i vandalizma u školama. Ministarka je kazala i da je održala sastanke sa psiholozima i pedagozima, te da se ispostavilo da oni ne mogu da rade na prevenciji nasilja, imajući u vidi koliko su zatrpani administrativnim poslovima.

Nema odgovornosti

Izvršna direktorica Udruženja Roditelji Kristina Mihailović smatra da su se pravili do sada razni propusti, a nije bilo odgovornosti. Rekla je da se od početka nije radilo sa djecom i porodicom, da se čeka da dijete napravi krivično djelo i onda se konstatuje da postoji veliki problem. Podsjetila je da su ovih dana aktuelni maloljetnici o kojima se ranije više puta govorilo, da su dugi niz godina prolazili bez adekvatnih sankcija i radili su problematične stvari.

- Sada prave ozbiljna krivična djela. Potrebna je podrška porodici – rekla je Mihailović.

Predsjednik Odbora Nikola Rovčanin kazao je da je ključni problem što socijalni radnici, kada ustanove problem, upućuju na psihologe, ali da država nije obezbijedila za porodicu besplatan tretman i da veliki broj porodica nema sredstva za tretmane da bi se na vrijeme suzbilo nasilje i tako pomoglo određenoj djeci.

Tokom diskusije poslanici su predlagali da u školama treba da se zaposli više psihologa, na što je ministarka odgovorila da mogu da razgovaraju na koji način treba da izmijene regulativu.

Nasilje ne prijavljuju

Statistička baza Ministarstva zdravlja pokazuje da broje malo prijava djece, odnosno roditelja kada dožive fizičko nasilje u sklopu obrazovne ustanove. Od 2022. do 2024. godine u Podgorici je zabilježeno njih 25, u Bijelom Polju 22, Pljevljima 18, Herceg Novom sedam, Cetinju 11, te Rožajama četiri. Podatke nijesu dobili iz manjih gradova. Tumači te podatke na način da je u tim gradovima vjerovatno više predrasuda, te da roditelji nemaju slobodu da prijave djecu kada su žrtve nasilja, a isto ne čine ni ljekari, iako ih zakon obavezuje da to urade.

- Ono što razara dječju dušu jeste nevidljivo nasilje, verbalno nasilje, društveno isključivanje iz škola, kao i digitalno nasilje – rekla je Mirjana Vlahović-Andrijašević.

Podsjetila je da imaju 13 centara za mentalno zdravlje, ali da, takođe, nemaju podatke da su se djeca prijavljivala da su roditelji dolazili sa problemima.

- Možda treba da promijenimo naziv tih centara. Možda neće da dođu, jer ispada da imaju mentalne probleme. Razmišljamo da promijenimo ime – kazala je ona.

Odbor za prosvjetu, nauku, kulturu i sport na narednoj sjednici sačiniće zaključke o ovoj temi i uputiće ih donosiocima odluka.

Formiraće brzo registar pedofila, prikupljaju podatke

Iz Ministarstva pravde saopštili su da je potrebno da se izradi registar pedofila. Objašnjeno je da su sudovi počeli da dostavljaju dokumentaciju, i da se ti podaci unose u registar.

- Čim svi sudovi dostave dokumentaciju registar će se formalno aktivirati. Relativno brzo se to očekuje – rekao je predstavnik Ministarstva Dragutin Đeković.

Odbijeno 20-30 zahtjeva da se produže licence kladionicama, blizu su školama

Ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić-Stojanović tokom diskusije na sjednici Odbora je kazala da su formirali savjet koji se bavi utvrđivanjem ispunjenosti zakonskih normi koje se odnose na udaljenosti kladionica od škola.

Kazala je da je već 20-30 zahtjeva odbijeno da se produže licence kladionicama. Objasnila je da je njihova udaljenost od škola manja od one koja je propisana zakonom.

- Ovo pitanje treba sistemski riješiti – rekla je ona.

Nema dovoljno policajaca za školske reone

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova saopšteno je da policija nema kadra da omogući više policajaca u školskim reonima, iako to i ne treba da bude dugoročno rješenje. Državni sekretar Petar Koprivica kazao je da treba riješiti uzrok nasilja.

Prema podacima Uprave policije među maloljetnicima, počiniocima krivičnih djela, njih oko 20 odsto su povratnici. Najčešća krivična djela koja počine su imovinski kriminalitet, a potom krivična djela protiv života i tijela. Više od jedne trećine krivičnih djela izvršeno je u Podgorici.

Izvor:POBJEDA