– Donio sam ukaze o proglašenju 10 zakona koji su u prethodnim danima usvojeni od strane Skupštine Crne Gore. Kao što sam ranije najavio, iz razloga poznatih javnosti, vratio sam na ponovno odlučivanje Skupštini Zakon o nacionalnom javnom emiteru – Javnom medijskom servisu Crne Gore, kojim se smanjuje kriterijum za izbor direktora RTCG sa važećih 10 na pet godina radnog iskustva. Smatram da se usvojenim rješenjem zanemaruje značaj javnog servisa i dovodi u pitanje njegova uređivačka nezavisnost, posebno cijeneći stavove stručne javnosti o predmetnom pitanju. Takođe, mišljenja sam da usvojene izmjene predstavljaju korak unazad u odnosu na važeće rješenje, te da su u suprotnosti sa uporednom praksom i konceptom jačanja upravljačke odgovornosti i profesionalizma – saopštio je Milatović.

On je na ponovno odlučivanje Skupštini vratio i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o Sudskom savjetu i sudovima.

– Naime, usvojenim zakonom predviđa se da predsjednik i članovi Sudskog savjeta iz reda uglednih pravnika kojima prestaje mandat usljed isteka vremena na koje su birani nastavljaju da vrše dužnost do izbora novih članova, a najduže do dvije godine. Ukazao sam da je navedeno rješenje upitno u kontekstu usaglašenosti sa Amandmanom VIII stav 7 Ustava Crne Gore, kojim je utvrđeno da mandat Sudskog savjeta traje četiri godine. Primjenom usvojenog rješenja, članstvo u Sudskom savjetu za ugledne pravnike, de fakto, moglo bi se produžiti do šest godina, što je duže od granice propisane Ustavom – ukazao je Milatović.

On smatra da se članovi Sudskog savjeta iz reda uglednih pravnika na ovaj način stavljaju u drugačiji pravni položaj u odnosu na ostale članove Savjeta.

– Dodatno, ukazao sam da se u dijelu cjelishodnosti ovakvim rješenjem unaprijed relativizuje obaveza nadležnih institucija da, u skladu sa ustavnim obavezama, pravovremeno preduzimaju aktivnosti u cilju popune upražnjenih mjesta u Sudskom savjetu – dodao je Milatović.

Kada je Zakon o Sudskom savjetu i sudovima u pitanju, ovo nije prvi put da su predložene njegove izmjene. Samo što su sada akteri zamijenili uloge u tom procesu, pa su oni koji su ranije bili protiv takvih rješenja sada bili za njih.

Naime, prije tačno šest godina, na predlog ministra pravde Zorana Pažina, vlada Duška Markovića je izglasala predlog zakona koji je, baš kao i ovaj IBAR zakon, sadržao rješenje da predsjednik i članovi Sudskog savjeta iz reda uglednih pravnika kojima prestaje mandat usljed isteka vremena na koje su birani nastavljaju da vrše dužnost do izbora novih članova, a najduže do dvije godine.

I Pažin je tada smatrao, kao što sada smatraju Milojko Spajić i Andrej Milović, da se radi o deblokirajućem mehanizmu. On možda to i jeste, ali nije u skladu sa Ustavom. Reakcija tadašnje opozicije a sadašnje vlasti bila je vrlo žestoka.

I Pažinov predlog je odobrila Venecijanska komisija, a opozicija je napustila skupštinsku salu i nije ni glasala za njega.

Vladina rješenja opozicija je kritikovala, navodeći da se ruši Ustav koji propisuje mandat članova Sudskog savjeta na četiri godine.

Tadašnja poslanica SDP-a Draginja Vuksanović Stanković kazala je da ne može biti govora o nuždi koja zakon mijenja, već o sili koja zakon mijenja.

– Ovo je klasičan primjer kako zakon, koji je niži pravni akt od ustava, derogira Ustav. Kao doktorand pravnih nauka i profesorica na Univerzitetu, neću glasati za ovaj zakon jer bih time poništila sve svoje diplome – kazala je ona tom prilikom.

Tadašnji poslanik DF-a Predrag Bulatović ocijenio je da je ovo težak dan za Crnu Goru.

– Ovim izmjenama udara se u temelje i bezbjednost Crne Gore – rekao je Bulatović, ocjenjujući da VK zastupa političke interese geopolitičkih sila.

Njegov partijski kolega Milun Zogović ocijenio je kao neprimjerene pokušaje da se savjetodavno mišljenje Venecijanske komisije nametne kao obavezujuće.