(Monachus monachus), doskora kritično ugrožene vrste morskih sisara, počela je prošlog ponedjeljka u organizaciji Mediteranskog centra za ekološki monitoring (MedCem) i Centra za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP).

Kako je Pobjedi kazao ekolog, ronilac i reditelj Dušan Varda iz MedCem-a, prije dvije sedmice su dobili zvanično odobrenje od Agencije za zaštitu životne sredine za postavljanje četiri kamere - zamke na pogodnim lokacijama, za koje se vjeruje da bi mogle da potvrde da li se pojedinačni primjerci medvjedice, kakva je lani u avgustu zabilježena kamerom, zadržavaju duž Crnogorskog primorja.

- Postavljanje kamera i monitoring, koji će uslijediti, trebalo bi da rezultiraju prikupljanjem podataka na osnovu kojih bi se dalje radile procjene o potencijalnim zonama koje posjećuju medvjedice, identifikaciji jedinki i drugim nalazima. To bi u perspektivi bilo polazište da se obezbijedi neka vrsta zaštite tih lokacija od uznemiravanja i narušavanja – kazao je Pobjedi Varda.

Međunarodni projekat

Prema njegovim riječima, istraživanje se obavlja u sklopu šireg trogodišnjeg projekta koji povezuje Italiju, Hrvatsku, Crnu Goru i Albaniju pod pokroviteljstvom fondacije Monk seal Alliance, koju je u svrhu zaštite donedavno kritično ugrožene vrste tuljana osnovao princ Albert Drugi od Monaka.

Riječ je o krovnoj organizaciji koja je uvezala dosadašnje parcijalne napore da se oporavi populacija sredozemne medvjedice, vrsti tuljana čija je populacija sredinom prošlog vijeka bila svedena na svega 500 jedinki i uvrštena na IUCN crvenu listu kritično ugroženih vrsta životinja.

Decenije napora i angažovanja stručnjaka doprinijele su da se populacija oporavi, a kako Varda navodi, grčki stručnjaci procjenjuju da trenutno, uključujući i veliku koloniju na atlantskom ostrvu Kabo Blanko, medvjedica ima oko 900 jedinki. To je rezultiralo i skidanjem sa liste „kritično ugroženih“ i sada se vodi kao ugrožena.

U Evropi, odnosno na Mediteranu postoje pojedinačne grupe ovih sisara koje su najbrojnije u Grčkoj i Turskoj, dok u drugim djelovima, uključujući i Jadran, povremeno se uoči njihovo prisustvo.

Prvi dokumentovani nalaz da medvjedica ponovo pliva Jadranom zabilježio je upravo Varda kamerom prošle godine nakon dojave ulcinjskog ribolovca Nagiba Kurtija i to tri dana od momenta kada je primijetio, što je potvrdilo da se zadržavala na istom mjestu.

- Radilo se o mladunčetu, teškom između 30 i 40 kilograma. Mimo toga, u proteklih godinu dana bilo je više prijava da su medvjedice, čak i u paru duž naše obale, ali nije registrovan nijedan dodatni snimak ili fotografija – naveo je Varda.

Decenija istraživanja

Njegova organizacija MedCem sa partnerima proteklih deceniju promoviše zaštitu sredozemne medvjedice u Crnoj Gori.

MedCem je ranije u u saradnji sa grčkim NVO Archipelagos, Institutom za biologiju mora u Kotoru i Biospeleološkim društvom Crne Gore sproveo trogodišnje istraživanje mapiranja svih morskih pećina u Crnoj Gori, kao potencijalnog staništa ove vrste.

Istraživanje je tada finansirao kotorski Jugopetrol, a od 2018. do 2021. godine CEPF (Critical Ecosystem Partnership Fund) je bio pokrovitelj nastavka projekta monitoringa gdje su, uz odobrenje Agencije za zaštitu prirode i životne sredine, postavljene kamere u odabranim morskim pećinama. Nije bilo pozitivnog rezultata do prošle godine i zarona nakon dojave ulcinjskog ribara.

Varda apeluje na sve koji uoče prisustvo medvjedice da o tome obavijeste neku od organizacija uključenih u projekat ili Institut za biologiju mora.

Kaže da su sredozemne medvjedice bezopasne, prijateljski nastrojene, ali se ne preporučuje približavanje jer na taj način čovjek može da ih ugrozi.

Nemojte joj prilaziti ako je vidite i nemojte je uznemiravati. Medvjedica je prirodna rijetkost i nemjerljivo bogatstvo Crne Gore, a na nama je da u saradnji sa institucijama omogućimo da to i ostane – kazao je Varda.