Aktuelni zakon, koji je donijet 2019. godine, dobio je pozitivno mišljenje Evropske komisije. Zbog toga su, između ostalog, sagovornici Pobjede saglasni da je nepotrebno i štetno ,,brzopotezno“ donošenje novog rješenja kojim će se tretirati ovo pitanje.

Potpredsjednik Odbora za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore Crne Gore (PKCG) Luka Bulatović kazao je Pobjedi da bi mnogi ljudi ostali bez posla nakon primjene novog zakonskog rješenja.

- Rađena su istraživanja koja pokazuju da bi se 20 posto ugostiteljskih objekata zatvorilo primjenom novog zakona o zabrani pušenja. Čak i da bude 10 odsto - to bi definitivno smanjilo budžetska sredstva i mnogo ljudi bi ostalo bez posla - istakao je Bulatović.

POTREBNA PRIMJENA AKTUELNOG ZAKONA
On je istakao da Crnu Goru niko ne uslovljava da donese drugo zakonsko rješenje, te da je mišljenje PKCG da bi njegova primjena imala velike posljedice na ugostiteljstvo.

- Mi smo 2019. donijeli Zakon o pušenju na koji je Evropska komisija dala pozitivno mišljenje. Nas niko ne uslovljava da moramo donijeti drugi. Ne znam zašto bi u „zdravu nogu zabadali iglu“ - podvukao je Bulatović dodajući da bi postojeći zakon trebalo da izmijenimo ako se to od nas bude tražilo nakon ulaska u Evropsku uniju.

I ekonomski analitičar Mirza Mulešković ukazuje da je trenutno zakonsko rješenje skoro u potpunosti usklađeno sa EU zakonodavstvom.

- Kroz taj tekst su implementirane sve obaveze koje proističu iz direktiva EU. Takođe, zakonsko rješenje je u velikoj mjeri implementiralo i određene preporuke iz Okvirne konvencije o kontroli duvana. Smatram da je u ovom trenutku, uz sve tekuće reforme, bitnije raditi na dosljednoj primjeni postojećeg nego ulaziti u proces donošenja novog zakona - poručio je Mulešković u razgovoru za Pobjedu.

Predsjednik Udruženja ugostitelja iz Podgorice Momo Sladaković je saglasan da bi ovo pitanje trebalo da se riješi kroz rad inspekcije, a ne primjenu novog zakona.

- Ne vidim razlog zašto kreću u novi zakon, vjerovatno imaju svoje ciljeve, ali opet sve ide preko naših leđa, preko leđa ugostitelja - naglasio je Sladaković.

Poštovanje trenutnog zakonskog rješenja bilo je na visokom nivou kada je donijeto, ali, kako ističe Mulešković, to danas nije slučaj.

- Tada je rad inspekcijskih službi bio intenzivan, ali je u posljednje vrijeme došlo do slabog rada inspekcijskih službi. Jasno je da se treba vratiti dobroj praksi sa početka i pojačati rad inspekcijskih službi i drugih institucija kako bi zakon, koji je i dobio zeleno svjetlo od Evropske komisije, zaživio u potpunosti - smatra Mulešković.

On je poručio da ni najbolje zakonsko rješenje, ukoliko se ne implementira dobro, ne daje dobre rezultate.

- Ukoliko postoji rješenje koje je dobro, ne treba ga mijenjati - već raditi na jačanju njegove implementacije. To je jedini ključ za uspješno sprovođenje i zaštitu zdravlja građana sa jedne strane, ali i pružanja mogućnosti privredi da obavlja svoju djelatnost - izričit je ekonomski analitičar.

RANE UGOSTITELJA
Bulatović je ukazao na to da se neki ugostitelji i dalje „liječe“ od posljedica epidemije kovida, ali i velike inflacije i poskupljenja proizvoda koje su za tim uslijedile.

- Prije svega 2019. godine su plate u ugostiteljstvu bile oko 350 eura, danas nijesu ispod 650 do 750 - a koliko vidim niko nije duplirao proizvode u svojim objektima. Ako je negdje u nekom objektu do 15 posto podignute marže na ugostiteljstvo to je maksimalno - dodao je Bulatović.

To smatraju i Mulešković i Sladaković.

- Niko nas ne pita ništa: ni po pitanju PDV, ni po pitanju bilo kakve pomoći. Imali smo pandemiju i svi smo dobili račune kao da smo radili. To je bila borba non-stop, a sad je i po pitanju duvana. Samo nam se nameću novi troškovi i pravila - a niko nas ne pita ništa - rekao je Sladaković Pobjedi.

Mulešković je ocijenio da sve dodatne zabrane mogu da ugroze ovaj sektor.

- Ne treba zaboraviti da su upravo ugostitelji bili ti kojima je najduže bio zabranjen rad, da su istrpjeli najveći udar i pokazali solidarnost u najtežim trenucima kovid pandemije. Nakon toga su dodatno opterećeni određenim nametima i imaju problem u pronalasku radne snage, teško mogu da istrpe sve ove „udare“ - istakao je Mulešković.

OKRUŽENJE
Sagovornici Pobjede su konstatovali i da je stanje u okruženju po ovom pitanju drugačije.

- U Srbiji nema nikakvog zakona i dozvoljeno je pušenje. Što se tiče Hrvatske i Slovenije - postoje neke olakšice: ljudi mogu da koriste elektronske cigarete (IQOS). Ovim zakonom bi kod nas i to bilo zabranjeno - naveo je Bulatović.

Sladaković je dodao da se i u tom pogledu zakoni propisuju besmisleno.

- Samo sjede i propisuju zakone koje ni ne umiju propisati kako treba. Neka pogledaju malo okruženje, zemlje EU gdje ima zona razdvojenih gdje može da se puši - poručio je on.

INSPEKCIJA DA RADI SVOJ POSAO
Sladaković je istakao da po pitanju zdravlja alternative nema, ali i konstatovao da je ugostiteljima nametnuto da kontrolišu ljude koji koriste duvanske proizvode.

- Sad će da uvedu i zabranu elektronskih?! To je nemoguće izvesti u lokalima u kojima ima 200-300 gostiju. Ako imamo inspekcijske organe - neka oni rade njihov posao. Mi ne želimo da se zamjeramo nikome - naprotiv. Neka inspekcije dobijaju šamare, a ne mi - poručio je predsjednik Udruženja ugostitelja Podgorice.

Sladaković kaže da su svjesni postojećeg zakona, ali ističe da se on ne primjenjuje u javnim ustanovama.

- Svuđe se puši, ali kafane su te gdje se norma puni. Svakog konzumenta treba inspektor da kažnjava... Najbolje da nam još nametnu da kažnjavamo pješake što ne prelaze ulicu na pješački prelaz - dodao je Sladaković ironično.

Podvukao je da bi Uprava za inspekcijske poslove i Komunalna policija trebalo da budu organi od pomoći - a ne represivni.

- Ako imamo pravila moramo ih poštovati. Ali, hajde da vidimo koja su. Mi smo po ovome već prije 20 godina ušli u Evropsku uniju - poručio je predsjednik Udruženja ugostitelja iz Podgorice.

OBAVEZAN RAZGOVOR
Mulešković je naglasio da promjena bilo kojeg zakonskog rješenja mora da bude predmet konsultacija šire javnosti, a posebno onih na koje će da se odnosi.

- Ovo nije preporuka, već zakonsko pravo i obaveza države, da od samog početka izrade zakonskog teksta uključi sve relevantne subjekte - istakao je on.

To misli i Bulatović.

- Nadam se da će proraditi savjest i da će donosioci zakona sjesti sa privredom i naći neki zajednički jezik - poručio je potpredsjednik Odbora za turizam i ugostiteljstvo dodajući da ni PKCG nije uključena u raspravu o potencijalnom zakonskom rješenju.

Sladaković je ocijenio da se novi zakon donosi zbog Izvještaja o ispunjenju privremenih mjerila za pristupanje EU (IBAR).

- Ovo je bruka i sramota. Vjerovatno se sve dešava zbog IBAR-a. Očigledno ima neka stavka zbog koje su požurili da to usvoje – a ko nas pita? Niko. Uključiću se u ovu priču i neću dozvoliti ovako da se radi. Ni oni koji sprovode zakon ga ne poštuju - naveo je Sladaković.

Mulešković je u tom kontekstu ukazao da posljednjih nekoliko godina karakteriše velika netransparentnost u procesu donošenja odluka, jasno neuključivanje zainteresovanih strana u proces donošenja odluka, kao i česte izmjene zakonskih rješenja.

- Što na kraju stvara netransparentan i nepredvidljiv poslovni ambijent, a takav ambijent ne može da privlači nove investitore i nije dobar za rast i razvoj jedne ekonomije - naglasio je ekonomski analitičar.

POZIV VLADI I INSPEKCIJI
Sladaković je ukazao da su ugostitelji odgovorni za izdavanje fiskalnih blokova, prijavu radnika, sanitarne knjižice, ispravnost hrane, a ne za „završavanje poslova inspekcije“.

- Zakon sigurno proći neće - nego ćemo se žaliti da se makne breme da mi odgovaramo i plaćamo kazne što ljudi konzumiraju cigarete. Nemamo ingerencije da im tražimo dokumenta i nećemo da preuzimamo taj teret - jasan je Sladaković.

Ispred ugostitelja je pozivao Vladu Crne Gore i inspekcijske organe da sjednu zajedno i riješe problem.

- Ako misle da ga rješavaju ovako: ad hok njihovim potpisom - sigurno neće bit riješen nego će nastat samo veći. Mi ćemo ispoštovati što je naše, ali će inspekcija raditi svoje i kažnjavati goste koji konzumiraju duvan - zaključio je Sladaković.

Lokalni kontekst
Mulešković je pojasnio da se prilikom kreiranja zakonskih rješenja, posebno onih koja mogu uticati na ekonomiju, ne mogu koristiti već kreirani modeli po principu „kopi-pejst“.

- Uz implementaciju svih obaveza po pitanju zaštite zdravlja građana se mora voditi računa i o lokalnom kontekstu. One se moraju prilagoditi navikama i samom tržištu - istakao je Mulešković.