To su saopštili iz Ministarstva pravde obrazlažući predložene izmjene Zakona o upravnom sporu.

Donošenju Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o upravnom sporu pristupilo se, kako navode, radi prevazilaženja problema koji su se pojavili u praktičnoj primjeni ovog propisa, a koji su uticali na efikasnost upravnog spora i djelotvornost sudske zaštite.

“Najznačajniji uzroci problema ogledaju se u sadašnjim zakonskim rješenjima koja se odnose na usmenu raspravu, troškove postupka, odlučivanje u sporu pune jurisdikcije i pravne posljedice nepostupanja po presudi. Posljedice problema ogledale su se u povećanom prilivu predmeta pred Upravnim sudom u prethodnom periodu, značajnoj operećenosti rada sudija ovog suda, značajnom broju održavanja usmenih rasprava, povećanju broja kontrolnih zahtjeva za ubrzanje postupka i značajnim iznosima koji se plaćaju za povredu prava na suđenje u razumnom roku u upravnom postupku i upravnom sporu”, piše u obrazloženju.

Poštovati pravo na suđenje u razumnom roku

Predloženim zakonom, dalje piše, dodaju se novi članovi čiji je cilj povećanje djelotvornosti rada Upravnog suda, posebno u pogledu stope ažurnosti i dužine trajanja postupka, kao i obezbjeđenje prava građana na suđenje u razumnom roku.

“Predložena rješenja imaju za cilj i da spriječe zloupotrebu procesnih prava od strane stranaka koje pokreću veliki broj postupaka pred Upravnim sudom protiv istog tuženog, isključivo zbog ostvarivanja prava na nadokadu sudskih troškova”, ističu u obrazloženju.

Dalje se navodi da donošenjem zakona neće se stvoriti troškovi građanima i privredi, kao ni dodatni troškovi.

Takođe, neće uticati na stvaranje novih privrednih subjekata na tržištu i tržišnu konkurenciju, ali neće stvoriti ni administrativna opterećenja i biznis barijere.

“Izmjene i dopune predmetnog zakona jedini su prepoznati način koji će omogućiti stvaranje neophodnih uslova za ispunjenje postavljenih ciljeva i rješavanje prepoznatih problema”, ocijenili su u obrazloženju.

Za godinu preko 17 hiljada tužbi

Podsjetimo, predsjednik Upravnog suda Miodrag Pešić rekao je krajem marta u parlamentu da su primijetili jednu negativnu pojavu, a to je povećan broj tužbi zbog ćutanja administracije pred tim sudom.

“Za posljednje tri godine, reći ću vam podatke. U 2021. imali smo 6.600 tužbi, a od toga 35 odsto bilo je zbog ćutanja uprave. Dominantan broj tih tužbi bio je zbog Zakona o slobodnom pristupu informacijama. Drastičan porast 2022. godine, preko 13.500 predmeta smo imali, a procenat tužbi zbog ćutanja uprave skočio je sa 35 odsto na 52 odsto. U 2023. imali smo rekordnih 17.576 novopodnijetih tužbi. Od toga preko 8.800 tužbi za čutanje uprave povodom Zakona o SPI. A ukupno ih je bilo preko 11.000 zbog ćutanja uprave. Procentualno je preko 67 odsto zbog ćutanja uprave u toj godini”, kazao je Pešić.

On navodi da je za prva tri mjeseca ove godine podnijeta 3.131 tužba, a od toga 2.107 tužbi zbog ćutanja.

“Za prvih šest dana marta, podnijeto je 400 tužbi, od čega 313 zbog ćutanja uprave. Imajući u vidu tako alarmantno stanje, u Upravnom sudu smo donijeli plan i program rješavanja tih predmeta. Ako se ovakav trend podnošenja tužbi nastavi, mislim da je dovedeno u pitanje funckionisanje Upravnog suda Crne Gore”, rekao je Pešić.

Izvor: RTCG