Konferencija je okupila eminentne domaće i strane stručnjake iz oblasti politologije i geopolitike, a otvorio ju je Reuf Bajrović, potpredsjednik Američko-evropske alijanse. 

Kako je rekao i prije samog početka konferencije, riječ je o izuzetno važnom događaju, jer su Sjedinjene Države najvažniji partner kojeg ima BiH, prenosi Radio Sarajevo. 

Sumirajući američke poteze u BiH u protekle tri decenije, Bajrović kaže i kako BiH, „i pored svih naših manjkavosti, ipak predstavlja uspjeh“. 

Na istom fonu Bajrović je govorio i na samom početku konferencije, naglašavajući značaj američke administracije u zaustavljanju agresije na BiH.

Takođe, njegov važan citat bio je i kako su aktivnosti administracije Džoa Bajdena ipak bile najznačajnije.

Govornicu je Bajrović potom prepustio američkom diplomati s najviše posjeta Sarajevu tokom rata. Nekad je bio specijalni izaslanik Stejt departmenta za BiH, a danas je profesor na univerzitetu Džons Hopkins. Ugledni ekspert za balkanske prilike, profesor Danijel Server svoj je govor počeo, kako je poručio, podsjetnicima.

Smatrao ih je važnim, u smislu realnog sagledavanja promjena koje su se desile.

„Kad sam prvi put došao u Sarajevo, bio je rat. Ulice su bile prazne. Nije bilo ljudi, ni automobila. Grad je bio podijeljen, prodavnice zatvorene. Nije bilo telefona ni poziva. Hiljade su ubijene, a ljudi su poslije morali učiti kako da hodaju bez da su meta snajpera i granata.

Stvari su se čudesno promijenile. Danas gledam mladost u ovom gradu, koji je prepun turista. Vijećnica je obnovljena, tamo je Gradska uprava koju vodi žena s više profesorskog nego političkog iskustva. Velika se promjena zbila, ali nije dovoljna i vrijeme je da popravljamo naše greške“, poentirao je američki profesor.

Server je zatim analizirao aktuelnu političku situaciju, podvukavši dvoentitetsko uređenje – danas jedan od tih entiteta prijeti secesijom, a u drugom prijete trećim entitetom:

„Nastavljen je etnički rat, samo na politički način. To jeste bolje nego rat na vojni način, ali rat je rat. Veliki su problem nesprovedene presude Evropskoga suda za ljudska prava, ekonomski prostor nije ujedinjen… sve su to problemi, a u svemu leži politički fokus.“

Server, pak, smatra da su dvije dimenzije mogućeg rješenja.

Jedna je reforma unutar političkih partija, čiji bi mladi i obrazovani kadrovi trebali ‘izazivati’ vođstvo, kako bi se smanjile tenzije, korupcija, ali i smanjio rizik od iskorištavanja javnih resursa.

„Bih se mora skloniti od ‘personaliziranih’ političkih partija“, zaključio je.

Druga dimenzija bi bilo samo uređenje države koja bi bolje funkcionisala da ima samo vlast na nivou države, gdje se rešavaju evro-atlantske integracije, domaća i spoljna politika, budžet itd… te opštinska, koja bi rješavala sva druga pitanja. Za ovo je, smatra on, potrebna politička hrabrost i pametne strategije.

Komentarišući činjenicu da su upravo Amerikanci donijeli temelje na kojima danas počiva politička uređenost (Dejtonski mirovni sporazum) kaže: 

„Jesu. Amerikanci su nametnuli ovaj sistem. Nametnuli smo ono što je vaše ratno vođstvo reklo da treba. Ali, evo, 29 godina kasnije promene su neophodne, no danas Bosanci i Hercegovci moraju preuzeti inicijativu i promijeniti sistem.

Vidite, (Milorad) Dodik i (Aleksandar) Vučić su vrlo javno iznijeli svoje planove. Vidimo kako se RS sve više sklanja od bh. institucija i oni to rade po pametnoj šemi – njihove akcije nijesu gargantuanske i često prođu ispod radara međunarodne zajednice. Da li je moguće vidjeti vojnu dimenziju u strategiji ‘srpskog sveta’? Mene to ne bi iznenadilo. Oružane snage BiH, EUFOR i NATO moraju biti spremni za scenario kakav je Rusija učinila na Krimu. Na primjer, važan je grad Brčko…“, govorio je američki profesor.

Stava je kako mir zahtijeva političku reformu, a govor je zaključio riječima: „BiH je učinila mnogo, ali mora učiniti još jako jako puno.“