Spajić je ukazao da je prvo neophodno deblokirati račun Instituta, kako bi radnicima bila isplaćena plata, dodajući da je to rješavanje akutnog problema, dok je dugoročni problem vezan za održivost same kompanije. Naveo je da im je Zakon o državnoj pomoći koji je donijet za vrijeme vlade DPS-a vezao ruke, te da oni nijesu mogli na zakonit način drugačije da pomognu Institutu. Naveo je da je riječ o dobrom zakonu koji je usklađen sa EU regulativom, ali da je Crna Gora jedina zemlja koja ga je počela primjenjivati prije nego je postala članica EU. Sada, kako je naveo, nemaju mogućnost promjene tog zakona, jer bi se to tretiralo kao nazadovanje u evropskim integracijama.
Plan
Plan spašavanja Instituta podrazumijeva da Rakčević da kratkoročnu beskamatnu pozajmicu od četiri miliona eura, koja bi mu trebalo biti vraćena kroz šest-sedam mjeseci kada bude donijet plan restrukturiranja. Tim novcem bio se otplatio dug prema Jugobanci i riješio problem blokade računa. Očekuje da se procedure oko toga mogu završiti u narednih petnaestak dana. Za izradu tog plana, kako je saopštio premijer, raspisaće javni poziv, nakon čega će, kako je naveo, država imati pravo ili da od manjinskih akcionara otkupi akcije ili da dokapitalizuje Institut.
- Ako plan restrukturiranja pokaže profit u trećoj godini rada, da ima izvjesnosti da se novac ne baca, nego investira. Po planu će država imati puno pravo da investira i da od Instituta napravimo najreprezentativnije ljetovalište za medicinski turizam na Mediteranu. Nije to pitanje volje da li mi to želimo, ovo je pitanje Zakona o kontroli državne pomoći – saopštio je Spajić.
Ipak, prvo traži strpljenje zaposlenih, a na pitanje Pobjede da li to znači da od radnika traži da ne pokreću izvršenje na osnovu pravosnažnih presuda, Spajić je odgovorio potvrdno. Zamolio je i dobavljače da ne blokiraju račun Instituta dok se plan ne uradi.
- Hoće li se neko odvažiti da blokira Institut i tako ga likvidira, mi to ne znamo. Nemamo garancije i radimo sve u našoj moći da obezbijedimo da Institut funkcioniše - naveo je Spajić.
Blokada
Rakčević je poručio da govori u ime HTP Oliva, a ne u ime svih manjinskih akcionara, dodajući da ne žele da Institut ode u stečaj. Podsjetio je da je Institut u blokadi od početka decembra prošle godine na iznos između osam i deset miliona eura.
- Institut ima budućnost i potreban je Crnoj Gori, jer se radi o 100.000 noćenja pansion dana, među kojima boravi od 500 do 800 djece. Ti ljudi u Institutu su dali veliki doprinos koji se ne može mjeriti milionima eura proteklih decenija da se građani vrate svojim porodicama, kompanijama i državi – kazao je Rakčević.
Dodao je da je njihova ideja od starta bila da djelatnost Instituta i dalje ostane zdravstveni turizam, sa minimum 100.000 dana za građane, te da je laž da je planirana izgradnja stanova. Uporedo s tim, kako je kazao Rakčević, mogu se otvoriti vrata za zdravstveni turizam za treća tržišta.
- Mi smo se našli u poziciji ili da prodamo akcije za 5,25 miliona eura i novac dobijemo za šest mjeseci, jer država nije mogla da obezbijedi preko IRF-a novac, što smo mislili da će moći. Kako je tu bio problem, našli smo se u ćorsokaku i onda smo u razgovorima posljednjih nekoliko dana ubrzali stvari. Komercijalne banke, koje prate naš sistem, bile su spremne da najkasnije za 15 dana HTP Oliva daju beskamatnu pozajmicu kompletnog iznosa do 10 miliona eura da bi se deblokirao račun Instituta. Bili smo spremni da to damo uz fiduciju – kazao je Rakčević.
Dodao je da će nakon donošenja plana restrukturiranja vidjeti da li će prodati akcije državi ili će se nastaviti neki vid privatno-javnog partnerstva. Rakčević je kazao da je za opstanak Instituta najopasnija bila obaveza od 7,2 miliona eura prema Jugobanci, dodajući da vjeruje da se može postići dogovor sa ostalim dobavljačima iz Crne Gore, a da se značajan iznos duga odnosi na poreze i doprinose, kao i na zarade.
Radnici ohrabreni
Radnici Instituta su ohrabreni time da se naziru neka rješenja u vezi sa Institutom – kazala je Pobjedi predsjednica Sindikata dr Marija Obradović.
Ona je naglasila da u ovom trenutku čekaju tri zarade te da od menadžmenta i Vlade očekuju pojašnjenja u vezi sa isplatom zaostalih plata.
- Dobili smo tri zarade krajem aprila za decembar, januar i februar, a čekamo plate za mart, april i maj, a uskoro i za jun. Radnici su u teškoj situaciji, ipak bez obzira na to juče samo primili 80 novih pacijenata i tako je svaki dan, mi radimo vrijedno bez obzira na situaciju koja je godinama problematična – kazala je Obradović.
Poručila je da su njihovi resursi, kako finansijski, emotivni, tako i profesionalni iscrpljeni do krajnjih granica te da više nemaju mogućnost da čekaju.
Izvor:Pobjeda
Komentari