Kako je saopšteno iz ministarstva, cilj ove reformske inicijative je razvoj sveobuhvatne Strategije za reformu obrazovanja (2025-2035), kojom će biti definisana vizija obrazovanja, glavni ciljevi kao i aktivnosti koje je potrebno sprovesti da bi oni bili postignuti. Strategija će obuhvatiti sve nivoe obrazovanja i definisati finansijski okvir za njenu održivu i dugoročnu realizaciju.

Ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić-Stojanović, kazala je da prvi put imamo strategiju koja se odnosi na desetogodišnji period, a koja je od neprocjenjivog zanačaja za naš obrazovni sistem.

"U viziji škole 2035.godine razvijena je inkluzivna klima, škola je cjelodnevna, bezbjedna i podsticajna, nastava prati savremene trendove u obrazovanju i savremene metode kojima se postižu visoka postignuća, njeguju se visoka očekivanja, a školska infrastruktura je u službi korisnika. Takvu školu odlikuje visok nivo saradnje među svim akterima, participacija roditelja i njihova inicijativa se poštuje i uvažava, direktor je prepoznat u struci i lokalnoj zajednici po svojim kvalitetima, a istovremeno je 'prvi učenik' u školi. Takva škola je mjesto za učenje i razvoj svih, ona se samoevaluira i razvija, u njoj nema diskriminacije i stereotipa, nasilja, zlostavljanja ili zanemarivanja, svi problemi se na veme identifikuju i kolaborativno rješavaju , uz uzajamnu podršku, uključujući pojaćanu sručnu službu škole. U takvoj školi se obrazuje kadar sa punim spektrom kompetencija za budućnost i buduće potrebe tržišta rada”, istakla je Jakšić- Stojanović.

Ministarka je podsjetila da se istovremeno radi na više zakona i strategija iz oblasti obrazovanja i nauke kao i da su u prethodnom periodu identifikovane sve slabosti i nedostaci našeg obrazovnog sistema.

Zamjenica šefa Odjeljenja za saradnju u Delegaciji Evropske unije u Crnoj Gori, Liselotte Isaksson, smatra da su crnogorskim građanima potrebna različita znanja i vještine – "klasično" akademsko znanje, ali i radoznalost, kritičko razmišljanje, sposobnost rješavanja problema, definisanje ciljeva i kreiranje inovativnih strategija.

"Sve ove sposobnosti se njeguju u školama. Dakle, reforma sektora obrazovanja mora biti sveobuhvatna. Trebalo bi da se fokusira na niz tema, uključujući metode učenja u nastavi, unapređenje sadržaja kurikuluma, uključivanje djece iz ranjivih grupa, profesionalni razvoj nastavnika, dobro upravljanje i borbu protiv korupcije", navela je Liselotte Isaksson.

Vršiteljka dužnosti zamjenice šefa UNICEF-a, Nada Đurović-Martinović, istakla je da je kjučni cilj zajedničke reformske inicijative razvoj sveobuhvatne Strategije za reformu obrazovanja za naredni desetogodišnji period kroz širok, konsultativni proces sa svim učesnicima i akterima, a prevashodno sa djecom i mladima, nastavnicima i roditeljima.

"Ova strategija treba da predloži sistemska i kvalitetna rješenja, kao i održivi finansijski okvir za postizanje postavljenih ciljeva. Jedino kroz implementaciju ovakvog strateškog dokumenta možemo obezbijediti da djeca i mladi uče i odrastaju u podsticajnom okruženju i dobiju priliku da steknu znanja i vještine koje su im potrebne za dalje učenje, za zapošljavanje i, što je najvažnije, za opštu životnu dobrobit. Dodatno, kroz konkretne intervencije na nivou škola, kroz ovaj projekat unaprijedićemo kvalitet i inkluzivnost obrazovanja, sa fokusom na najranjivije grupe djece i mladih", poručila je Đurović-Martinović.