Ovaj dokument prethodi usvajanju finalnog dokumenta reformske agende, planiranom za jul.

U prijedlogu osnovnih reformskih mjera i koraka za reformsku agendu za Instrument EU za reforme i rast, navedeno je da je decembra 2024. rok da se izabere predsjednik Vrhovnog suda, a da je jun 2025. rok za „izmijenjeni Ustav, u skladu sa pravnom tekovinom EU i evropskim standardima o nezavisnosti, odgovornosti, integritetu, nepristrasnosti i profesionalnosti sudstva i tužilaštva“.

U odnosu na prvu verziju dokumenta, koji je izvršna vlast dostavila Evropskoj komisiji, ,,Plan reformske agende za sredstva iz plana rasta“, rok koji je Mandić dao za izmjenu Ustava bio je decembar 2024. godine. Što je uticalo ili ko je uticao na to da vlada Milojka Spajića ove izmjene odloži za pola godine - nije poznato.

Ipak, kako su Pobjedi ranije objasnili diplomatski izvori, zahtjev za izmjenama najvišeg pravnog akta u Crnoj Gori ni u jednom trenutku nije postavila Evropska komisija. Brisel traži izmjene Ustava samo u dijelu koji se odnosi na to da ministar pravde ne može biti član Sudskog savjeta, ali decembar 2024. kao rok za izmjene - nije bio prijedlog Komisije.

- Vlasti su slobodne da same izaberu kada će doći do pomenutih izmjena - kazao je diplomatski izvor Pobjede iz Brisela.

Iz Evropske komisije su ranije Pobjedi kazali da će svi elementi uključeni u reformsku agendu, koju je Vlada Crne Gore dostavila Evropskoj komisiji, biti predmet sporazuma sa EU. To je saopšteno iz Evropske komisije na pitanje da li je Brisel tražio od crnogorskih vlasti da do kraja 2024, kao uslov za dobijanje sredstava iz Plana rasta, dođe i do izmjena Ustava.

Iz Evropske komisije tada nijesu direktno odgovorili da li su oni tražili da se izvrše izmjene Ustava do određenog datuma. Umjesto toga, kazali su da se Instrument za reformu i rast za Zapadni Balkan, sa finansijskim okvirom od šest milijardi eura, dijeli na kredite i grantove.

– Ova finansijska pomoć je od ključnog značaja za ubrzanje regionalne ekonomske integracije sa jedinstvenim tržištem Unije, za ubrzanje socio-ekonomske konvergencije Zapadnog Balkana sa EU, kao i za ubrzanje EU integracija podsticanjem reformi – navela je portparolka EK Ana Pisonero u odgovorima dostavljenim Pobjedi.

Uplate sredstava su, prema njenim riječima, povezane sa sprovođenjem socio-ekonomskih reformi i reformi koje se odnose na osnove procesa proširenja.

– Svaka zemlja Balkana trenutno priprema svoje reformske agende u kojima se navodi lista prioritetnih reformi, fokusirajući se na suštinske reforme za konvergenciju i proces integracije. Svi elementi uključeni u reformsku agendu Crne Gore biće predmet sporazuma sa EU – zaključila je tada Ana Pisonero.

U planu izmjene Zakona o izboru predsjednika
U informaciji o procesu pripreme reformske agende za Instrument EU za reforme i rast, predviđene su izmjene i dopune Zakona o izboru predsjednika Crne Gore do juna 2026. godine. Nije poznato u kojem dijelu se planira izmjena ovog zakona, jer sadašnji predviđa da se predsjednik zemlje bira na opštim izborima, neposredno i tajnim glasanjem, na period od pet godina.

Pravo da bude biran za predsjednika ima državljanin Crne Gore, koji je navršio 18 godina života i koji ima prebivalište u Crnoj Gori najmanje 10 godina u posljednjih 15 godina prije dana održavanja izbor, dok izbore za predsjednika raspisuje predsjednik Skupštine Crne Gore, najkasnije 120 dana prije isteka mandata predsjednika.