U presudi koju potpisuje predsjednica vijeća Upravnog suda Ljiljana Šoškić usvaja se tužba ASK-a protiv Rješenja Ministarstva finansija kojim je direktno targetirana direktorica ASK-a Perović za nezakonito donošenje odluka o naknadi za prekovremeni rad i varijabilama.

Upravni sud je, pokazuje se iz presude, prihvatio ključne tačke iz žalbe Agencije za sprečavanje korupcije protiv rješenja budžetskih inspektorki i Ministarstva finansija, potvrđujući na taj način konstataciju iz žalbe da ,,postupanje inspektorki dovodi u sumnju njihovu nepristrasnost“.

Presuda Upravnog suda, osim što ukazuje na nezakonitost rada funkcionera Direkcije za budžetsku inspekciju Ministarstva finansija, otvara brojna pitanja koja će biti nezgodna, ne samo za inspektorke, već i za ministra finansija Novicu Vukovića. Istovremeno, podaci i informacije kojima Pobjeda raspolaže ukazuju da postoji vrlo direktna veza između akcija Ministarstva finansija, stvaranja ,,slučaja Jelena Perović“ i postupaka Specijalnog državnog tužilaštva kojim upravlja Vladimir Novović.

(NE)NAMJERNE GREŠKE
Upravni sud je potvrdio brojne navode iz žalbe Agencije za sprečavanje korupcije. Prije svega dva prilično važna: presuda ukazuje da su inspektorke ,,nezakonito utvrdile da je Perović odluke donosila kao neovlašćeno lice“, a onda se objašnjava kako su inspektorke Perućica i Janjić - ,,pronašle nepostojeći pravni institut“?!

- Nakon Dodatka zapisnika od 20. marta 2024. godine, inspektorke su donijele novi Zapisnik o kontrolnom inspekcijskom nadzoru od 26. marta 2024. godine, iako nijedan pozitivni zakonski akt ne prepoznaje institut ,,kontrolnog inspekcijskog nadzora“, pa je donošenjem takvog zapisnika povrijeđeno materijalno pravo – konstatuje se u presudi Upravnog suda.

Nije to jedina čudna i nezakonita odluka budžetskih inspektorki kojima je ministar finansija Vuković dao puno povjerenje da progone direktoricu ASK-a Perović.

U presudi se konstatuje i osnovanost žalbe ASK-a, odnosno nezakonitost i neosnovanost postupka inspektorki koje su naložile menadžmentu Agencije za sprečavanje korupcije da ,,otklone nepravilnosti“ koje su učinjene u martu 2024. godine - iako taj period uopšte nije obuhvaćen kontrolom!

- Povreda postupka se ogleda i u tome da su inspektorke tvrdile da je predmet nadzora period od 1. januara 2023. godine do 31. decembra 2023. godine, pa je nejasno kako je glavna budžetska inspektorka donijela prvostepeno rješenje i naložila da se otklone nepravilnost navodno učinjene u martu 2024. godine – ističe se u žalbi direktorice ASK Perović koju je Upravni sud uvažio.

Sud je posebno analizirao odbijanje Ministarstva finansija da odlučuje o svojevremeno dodatnom zahtjevu ASK-a za izuzećem inspektorki Perućica i Janjić.

Navodi se da je ministar finansija odbio novi zahtjev za izuzećem inspektorki, podnešen 29. marta ove godine, jer je navodno ,,ministar smatrao da je u pitanju res iudicata (pravnovaljana odluka – p.a.), jer je o zahtjevima već odlučivao, a takođe je, cijeni Upravni sud, Vuković smatrao da ASK pokušava da ,,odugovlači postupak inspekcijskog nadzora“.

- Sud se sa izloženim ne može složiti. Naime, izuzeće ovlašćenog službenog lica je regulisano članovima 48 i 49 Zakona o upravnom postupku. Za razliku od drugih procesnih zakona, ZUP ne predviđa odbijanje zahtjeva za izuzeće ako je o njemu već odlučivano ili ako nije obrazložen. Slijedom iznijetog, postojala je obaveza Ministarstva da odluči i o zahtjevu za izuzeće od 29. marta 2024. godine - zaključilo je vijeće Upravnog suda.

Ni tu nije kraj: Upravni sud je odbacio još jedan nezakonito primijenjeni institut ,,ukazivanja“ koje su inspektorke praktično zloupotrijebile, kršeći član 36, stav 1, Zakona o inspekcijskom nadzoru.

Na kraju presude, koja ima šest strana, Upravni sud je naložio Ministarstvu finansija, odnosno budžetskoj inspekciji tog vladinog resora, da će ,,u ponovnom postupku, a nakon što postupi po primjedbama na koje mu je ukazano ovim rješenjem, biti u prilici da donese, na zakonu zasnovanu, odluku“.

Presuda Upravnog suda je svojevrsni šamar profesionalnom integritetu inspektorki Perućica i Janjić, kao i ministru finansija Vukoviću.

No, Rješenje Direkcije budžetske inspekcije Ministarstva finansija bilo je neposredni povod za kasniju akciju Specijalnog policijskog odjeljenja Predraga Šukovića po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva Vladimira Novovića – protiv direktorice ASK-a Jelene Perović.

HAPSI, ONDA ISTRAŽUJ!
Prema informacijama Pobjede, Ministarstvo finansija, na čijem čelu je Novica Vuković, uputilo je nalaz inspekcije direktno Specijalnom državnom tužilaštvu koje je odmah formiralo predmet.

I nije se časilo ni časa: Ministarstvo finansija dostavilo je 15. aprila Specijalnom državnom tužilaštvu izvještaj budžetske inspekcije, a samo dva dana kasnije, 17. aprila, više od dvadeset pripadnika SPO ušlo je u zgradu gdje su prostorije ASK-a i nakon nekoliko sati lišilo slobode direktoricu Jelenu Perović.

Ispostaviće se da je inspekcijski nalaz, koji je sada pobijen presudom Upravnog suda, bio ključni motiv upada, hapšenja i kasnijeg krivičnog postupka!

A koliko je bilo koordinacije između Ministarstva finansija i SDT-a, ukazuje podatak da je slanje inspekcijskog nalaza specijalnom tužilaštvu ministar Vuković

potpisao iako je već bio spreman za put u Vašington. Dan nakon hapšenja Perović, ministar Vuković se, 18. aprila, uslikao sa zamjenikom pomoćnika državnog sekretara Sjedinjenih Američkih Država Gabrijelem Eskobarom, gdje su najavili nastavak ,,konstruktivnog dijaloga“.

U međuvremenu, upravo zahvaljujući Ministarstvu finansija, odnosno nakon postupka ,,budžetske inspekcijske straže“, Specijalno državno tužilaštvo zatražilo je pritvor do 30 dana za direktoricu ASK-a, ali to nije odobrio Viši sud.

Prema nalogu sutkinje Suzane Mugoše - koja je odbila da prihvati da šalje direktoricu ASK-a u Istražni zatvor u Spuž – Jelena Perović je ,,zakovana“ za kućni pritvor koji traje duže od dva mjeseca.

PITANJA BEZ ODGOVORA
Nakon odluke Upravnog suda, množe se pitanja. Prije svega ključno: da li je Jelena Perović postala žrtva progona samo zbog neznanja inspektorki ili su od početka postojao neki tajni dogovor o njenom uklanjanju sa sadašnje pozicije?

Presuda Upravnog suda to ne otkriva, niti to može otkriti upravni postupak. No, upravo presuda koju je Pobjeda citirala poseban fokus baca na - postupanje Specijalnog državnog tužilaštva za organizovani kriminal.

Prije svega, indikativan je tajming akcije SDT-a: krivični postupak protiv Jelene Perović je pokrenut prije nego je okončan inspekcijski nadzor, prije nego što je Upravni sud razmotrio žalbe Agencije za sprečavanje korupcije protiv rješenja budžetskih inspektorki!

Kome se toliko žurilo da se Perović po svaku cijenu ukloni sa čelnog mjesta Agencije za sprečavanje korupcije, je li politika umiješala prste?

Odavno je poznato da su čelnu funkciju u ASK-u kaparisale Demokrate Alekse Bečića, a ,,zadovoljavanje potreba“ te stranke bi, na razne manipulativne kombinacije spremnom premijeru Milojku Spajiću, olakšalo posao rekonstrukcije Vlade koja je u planu najkasnije do kraja jula.

Da li se u toj zakulisnoj stranačkoj kombinatorici krije dio motiva, ili, ipak, u svemu ima i ličnog obračuna Vladimira Novovića sa Jelenom Perović?

Pobjeda je u serijalu tekstova, uz brojne dokaze, pisala da - od početka 2021. godine - postoje najmanje tri neuralgične tačke odnosa Vladimira Novovića i Jelene Perović. I to još od prijave Lidije Novović, kao ,,dobronamjerne građanke“ protiv direktorice ASK-a, do kasnijih, vrlo neugodnih i kompromitujućih izvještaja upravo ASK-a Jelene Perović (!) koji su ukazivali da je Komisija za sudije u kojoj je bio Vladimir Novović favorizovala sutkinje Seku Piletić i Vesnu Vučković...

Na ova pitanja bi, moguće, jedino Vladimir Novović i ljudi oko njega mogli da odgovore, kad bi uopšte htjeli da domaćoj javnosti išta objašnjavaju, osim unaprijed dogovorenih intervjua na samo jednoj televiziji.

Možda bi nešto mogao da odgonetne, da pruži zadovoljavajući odgovor i vrhovni državni tužilac Miodrag Marković, jer je teško pretpostaviti da VDT - koji po zakonu kontroliše predmet koji se vodi protiv Jelene Perović - ne zna, nema nikakvu informaciju ili neće da zna da se o zahtjevu za izuzeće prvo mora odlučiti i da svi akti, koji su donijeti bez te odluke, ne smiju u uređenom sistemu proizvoditi pravno dejstvo.

U slučaju Jelene Perović je upravo bilo suprotno toj osnovnoj pravnoj logici, ali i to, očito, malo koga zanima. Direktorica ASK je i dalje u kućnom pritvoru, a pripadnici policije koji su, prilikom hapšenja, njenom maloljetnom djetetu ograničili pravo kretanja i koji su je nezakonito ispitivali nijesu pozivani na odgovornost, imuni su na bilo kakav disciplinski postupak pa i dalje sprovode akcije po nalogu tužilaštva...