Kako je zvanično saopšteno juče, Upravni sud je po žalbi Brđanina na odluku o razrješenju odlučivao meritorno u postupku pune jurisdikcije, što znači da se predmet ne vraća Vladi na ponovno odlučivanje, već će presudom bivši direktor ponovo biti na čelu Uprave policije. Sud odlukom nije sporio pravo ministra unutrašnjih poslova da pokrene postupak za razrješenje direktora policije, ali je jasno ukazano da je to učinjeno nezakonito.

U prva dva navrata nezakonito razrješenje Brđanina izvela je Abazovićeva vlada u tehničkom mandatu, dok je u trećem – takođe mimo zakona – to učinila Spajićeva, koja je potom za v.d. direktora policije imenovala Aleksandra Radovića. Takav rasplet rezultirao je mimoilaženjem u vladajućoj koaliciji jer nije prošao kandidat kojeg je tada predložio ministar unutrašnjih poslova iz redova Demokrata Danilo Šaranović.

Simbolički rečeno, Upravni sud je „pomirio“ je Spajićev PES i Bečićeve Demokrate, koje su čak prijetile otkazivanjem podrške Vladi, ali su kasnije reterirale, dok je cijela priča svedena na bizarnu situaciju da ministar Šaranović tuži Vladu u kojoj sjedi zbog imenovanja v.d. direktora policije na mjesto, kako se ispostavilo, nezakonito smijenjenog Brđanina.

Upravni sud je u presudi donijetoj 4. juna, a publikovanoj juče, naveo da je rješenjem Vlade Crne Gore od 3. marta, dužnosti direktora Uprave policije razriješen Brđanin prije isteka vremena na koje je postavljen, ali i mimo Zakona o upravnom postupku, nakon što je ministar unutrašnjih poslova podnio prijedlog za njegovo razrješenje.

Vlada je smijenila Brđanina pozivajući se na činjenicu da izvještaji o radu smijenjenog direktora policije nijesu dobili zeleno svjetlo u parlamentu u decembru prošle godine, ali je sud utvrdio da se sa usvajanjem takvih dokumenata debelo kasnilo i da su prošli svi rokovi usljed čega se moglo tumačiti da izvještaji imaju prećutnu saglasnost.

Bez prostora za manevar

Do zaključenja lista nije bilo stava premijera Milojka Spajića o odluci Upravnog suda.

Iz Vlade je saopšteno da će se o svemu izjasniti Komsija za kadrovska i administrativna pitanja nakon dobijanja presude Upravnog suda.

Brđaninov pravni zastupnik, advokat Siniša Gazivoda, sa druge strane, kazao je juče Pobjedi da je meritornom odlukom suda u sporu pune jurisdikcije ova pravna stvar riješena i da se ne vraća Vladi na ponovno odlučivanje.

-Tako je bilo i poslije druge smjene Zorana Brđanina, kada je on i vraćen na dužnost - rekao je Gazivoda.

Kazao je da ne očekuje drugačiji odnos prema trećoj presudi osim da je Vlada ispoštuje.

I ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović potvrdio je takav stav navodeći da meritorna odluka suda ne ostavlja prostor za drugačije tumačenje osim da Brđanin bude vraćen na funkciju, ali se ogradio da ne može da prejudicira odluku Vlade kao kolegijalnog organa.

Šaranović je juče, u saopštenju za javnost, međutim, izrazio čuđenje zbog odluke suda.

- Iako nikada ne komentarišem odluke sudova, ne mogu a da ne ukažem da je sa aspekta ustavne podjele vlasti odluka Upravnog suda da kontrolnu ulogu parlamenta svodi na upravni postupak najblaže rečeno čudna – naveo je Šaranović.

On je podsjetio da je Vlada Crne Gore prilikom donošenja prethodne presude u predmetu Brđanin donijela zaključak kojim je konstatovala prestanak mandata tadašnjem v.d. direktora Uprave policije Nikoli Terziću i konstatovala nastavak mandata na funkciji direktoru Uprave policije Zoranu Brđaninu.

Zašto je riječ o upravnom sporu

Upravni sud je u obrazloženju presude kojom je uvažio žalbu Brđanina naveo da stoji činjenica da u međusobnim odnosima dvije grane vlasti izvršne i zakonodavne nema mjesta primjeni Zakona o upravnom postupku, ali je naglašeno „da je predmet konkretnog spora usmjeren na poništaj rješenja o razrješenju direktora policije prije isteka vremena na koje je postavljen, što po prirodi stvari predstavlja upravnu stvar u smislu odredbe člana 2 Zakona o upravnom postupku“.

- Što dalje znači da odredbe posebnih zakona kojima se zbog specifične prirode upravnih stvari u pojedinim upravnim oblastima propisuju neophodna odstupanja od pravila upravnog postupka ne mogu biti u suprotnosti sa načelima i ciljem ovog zakona, niti umanjivati nivo zaštite prava i pravnih interesa stranaka propisanih ovim zakonom, kako je normirano odredbom člana 4 navedenog zakona, kao krovnog zakona u oblasti upravnog prava – navodi se u obrazloženju presude Upravnog suda.

Sud podsjeća da je prijedlog za razrješenje Brđanina podnijet na osnovu člana 16 stav 3 Zakona o unutrašnjim poslovima, a kao razlog za razrješenje navedeno je da Odbor za bezbjednost i odbranu, kao nadležni odbor, nije prihvatio Izvještaj o rezultatima u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije za period 1. januar 2022 - 15. maj 2022. godine i Izvještaj o rezultatima u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije za period 15. maj 2022 - 23. novembar 2022. godine.

- Međutim, u predmetnoj stvari, Odbor za bezbjednost i odbranu je Izvještaj o rezultatima u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije za period 1. januar 2022 - 15. maj 2022. godine i Izvještaj o rezultatima u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije za period 15. maj 2022 - 23. novembar 2022. godine, koji su blagovremeno dostavljeni, razmatrao tek na trećoj sjednice održanoj 21. decembra 2023. godine, i iste većinom glasova nije prihvatio, dok je na prvoj sjednici održanoj 12. decembra 2023. godine, Odbor za bezbjednost i odbranu razmatrao Izvještaj o rezultatima u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije za period 1. jun - 15. novembar 2023. godine i isti većinom glasova prihvatio, što znači da su predmetni posebni izvještaji direktora policije za 2022. godinu razmatrani tek nakon navedenog posebnog Izvještaja za 2023. godinu - navodi se u obrazloženju suda.

Dodaje se da, kako nadležni skupštinski Odbor nije postupio u roku normiranom u članu 41 stav 2 Zakona o upravnom postupku, kojim je propisano da je javnopravni organ dužan da saglasnost, potvrdu, odobrenje ili mišljenje da u roku od 20 dana od dana kada je zatraženo, ako zakonom ili drugim propisom nije drukčije propisano, „to nepostupanje u zakonom predviđenom roku od 20 dana stvara pretpostavku da je javnopravni organ dao saglasnost, odobrenje ili potvrdu (st.3 člana 41 ZUP-a)“.

- U tom pravcu je ovaj sud već iskazao svoj stav u odlukama U.br. 3274/21 od 21. oktobra 2021. godine i U.br. 12564/2023 od 7. novembra 2023. godine.

Navedeno znači da nije ispunjen uslov iz člana 16 stav 3 Zakona o unutrašnjim poslovima za pokretanje postupka razrješenja direktora Uprave policije, pa samim tim ni za razrješenje tužioca, jer se predmetni izvještaji smatraju prihvaćenim. Ovo dodatno kod činjenice da je Vlada Crne Gore na sjednici održanoj 13. aprila 2023. godine razmotrila i zaključkom broj 07-041/23-1690 od 20. aprila 2023. godine usvojila Izvještaj o radu i stanju u upravnim oblastima iz nadležnosti Ministarstva unutrašnjih poslova sa organizacionom jedinicom ministarstva nadležnom za policijske poslove za 2022. godinu, koji je dostavilo Ministarstvo unutrašnjih poslova, a na koju činjenicu osnovano ukazuje i tužilac – navodi se u obrazloženju Upravnog suda.

Od marta do marta

Upravni sud prvi put je u julu prošle godine poništio rješenje Vlade Crne Gore na osnovu kojeg je 30. marta 2023. smijenjen direktor Uprave policije Zoran Brđanin.

Nedugo zatim, Abazovićeva vlada u tehničkom mandatu u avgustu prošle godine umjesto primjene sudske odluke donijela je novo rješenje o smjeni Brđanina, a u saopštenju tim povodom argumentacija se svela na polemiku sa sudskim tumačenjem zakona. Na ponovnu odluku Vlade uslijedila je žalba Brđanina koju je 7. decembra prošle godine ponovo uvažio Upravni sud i donio novu, meritornu odluku, kojom se šef policije vraća na posao, nakon što je dužnosti razriješen dotadašnji v.d. direktora policije Nikola Terzić na njegov zahtjev.

Tek što je u decembru sjeo u fotelju krenule su političke kalkulacije i iznalaženje mehanizma da se ponovo pokrene njegovo razrješenje, za šta su iskorišćeni izvještaji o radu iz prošle i pretprošle godine.

Kako su Brđaninovi učinci u parlamentu ocijenjeni kao nezadovoljavajući, uslijedio je Šaranovićev prijedlog za njegovu smjenu i izbor novog v.d. direktora policije. Rezultat je bilo postavljanje Radovića, što je izazvalo nezadovoljstvo Demokrata i krizu u odnosima u vlasti.

Izvor: Pobjeda