Crnogorske žene kao čuvari tradicije i pioniri promjena

Crnogorske žene kao čuvari tradicije i pioniri promjena

Mnogi pjesnici, prozaici kao i teoretičari, kroz dulju istoriju probali su odgonetnuti esenciju sadržanu u duhu žene sa crnogorskog krša i uvijek zaključci bili slični - one su neponovljive!

Neka ovo bude uvod u jedan neformalni razgovor za Kodex.me sa damom ,porijeklom iz Rožaja ,adresom boravka u Njemačkoj,a nekako ipak svojstven - ženi Crne Gore - patriotkinjom Eminom Čolović Kalač.

Naša sagovornica Emina je nakon Rožajskog neba svoj dom još prije skoro tri decenije zamijenila ili zbog ne tako lijepih razloga, zamijenila ili nadomjestila nebom u Njemačkoj.

1h

Porodična žena ,majka i supruga svoj tradicionalno borbeni duh ,koji crnogorke imaju u genima Emina je počela širiti i u Njemačkoj.Jedna je od žena u našoj dijaspori, koja je osim porodičnog, profesionalnog zanimanja, (po struci je profesorka matematike i fizike), radila na povezivanju jezičkom kao i identitetskom cijele dijaspore.

Kako nam je kazala : ”Uvijek branim interese moderne i evropske Crne Gore i njen put ka evropskim integracijama.”

Ona kako nam je pojasnila, shvativši da je kultura i zajedništvo, važan segment za očuvanje identiteta jednog naroda, upravo je krenula tom životnom odrednicom.

3e

Crnogorka Emina, povezivala je ljude putem raznih manifestacija, jedna od njih je Talent Show, tako je i za njenu prvu manifestaciju u Hanoveru 2015.godine dobila Oskara popularnosti za organizatorski rad na polju kulture i umjetničkih programa.Dobila je titulu “Dama godine”, “Oskara popularnosti za ženu dijaspore 2017.godine”.

Objavila je knjige poezije : ”Pjesma jedne laste” i “Mehlem za sudbinu”, koja je prevedena na turski i njemački jezik.Autorka je više ilahija, od kojih su dvije prevedene na turski i engleski jezik.Emina je svoju knjigu “Kadere Mehlem Olmak”, promovisala u Njujorku, sve u želji da da ne samo čuva tradiciju već I stvara nove mostove između kultura.

1e

Ona je osnivač i predsjednica Evropske ženske platforme dijaspore Crne Gore, a njen film “U pletivu trajanja” je dokaz njene kulturne predanosti.

Jedan bolni period u njenom  sjećanju kako nam je saopštila, jeste vrijeme kada su bošnjaci stradali zbog imena, jezika i običaja.

“Naša tragedija, nije samo priča o fizičkom uništenju već i o pokušaju brisanja našeg identiteta i svega što nas čini posebnima. Kroz genocide i etničko ćišćenje, naš narod je bio izložen neviđenim patnjama i zločinima, koji su bili usmjereni na naše postojanje, na našu istoriju i našu duhovnost.Te rane su duboke i bolne, ali naš je zadatak da ne zaboravimo i da se borimo za pravdu i priznanje, da čuvamo našu kulturu, jezik i tradiciju.” - naglasila je Emina.

4e

Ona je istakla posebnu važnost, zajedničkog truda, međusobnog poštovanja jer, kako je objasnila, samo tako možemo izgraditi snažno i jedinstveno društvo, koje će odražavati bogastvo naše multikulturalnosti.Emina nam je kazala, da podrška matici ne znači zanemarivanje ili marginalizacija drugih naroda, već  naprotiv svi treba da se osjećaju prihvaćeno i poštovano.

Ova žena porijeklom iz Rožaja, neumorni je pregalac u podršci mladim ljudima koji žele obrazovanje i profesionalni razvoj, shavtajući to kao dio savremenog društva.

5e

Stiče se utisak, da ova žena svjesna svojih korijena ima želju da pruži svoj doprinos dijaspori,  društvu, Crnoj Gori i Rožajama.

Emina  kroz razgovor, poručila je  svima, koji su nasličnom putu kao i ona : “Neka naša borba bude svjetionik za sve one koji tragaju za pravdom i istinom”.

Ovaj razgovor patriotsko - senzibilnog naboja, završila bih jednim lijepim citatom, upravo kako sam pomenula na početku ove priče, jednog od mnogih, koji su probali  “definirati” crnogorsku ženu. Citat je: ” Toliko je stvaran kult o njenu divnom izgledu, suzdržanim emocijama, tvrdom srcu, vjernosti i odanosti mužu, djeci i porodici, o gostoljubivosti i spremnosti da podnosi, trpi, žrtvuje se i izdrži, da smo prije polaska na put zamišljali kako ćemo razgovarati sa ženom, čija ljepota nadvisuje Parižanke, bijelu nježnu put sjevernjakinje, žar Haićanke, odanost Korzikanke, manire djevojaka iz Japana i tragičnost Julije iz Verone.”

Autor: Hristina Janković

Komentari

Komentara: (0)

Novi komentar

Komentari objavljeni na portalu Kodex.me ne odražavaju stav uredništva, kao ni korisnika portala. Stavovi objavljeni u tekstovima pojedinih autora takođe nisu nužno ni stavovi redakcije, tako da ne snosimo odgovornost za štetu nastalu drugom korisniku ili trećoj osobi zbog kršenja ovih Uslova i pravila komentarisanja.

Zabranjeni su: govor mržnje, uvrede na nacionalnoj, rasnoj ili polnoj osnovi i psovke, direktne prijetnje drugim korisnicima, autorima čanka i/ili članovima redakcije, postavljanje sadržaja i linkova pornografskog, uvredljivog sadržaja, oglašavanje i postavljanje linkova čija svrha nije davanje dodatanih informacija vezanih za članak.

Takvi komentari će biti izbrisani čim budu primijećeni.