Ukrajina je nekada bila omiljeno evropsko odredište za komercijalno surogat majčinstvo, ali otkako je Rusija izvršila totalnu invaziju, broj porođaja je opao, procjenjuje se, za 90 odsto.

Budući roditelji umjesto toga odlaze u Gruziju, gdje je reklamiranje usluge u porastu.

Ali vlada zabrinutost zbog pritiska koji sve to vrši na žene, od kojih se mnoge sada regrutuju iz inostranstva.

„Ne bih radila ovo da nije novca", kaže Alina.

Ova tridesetsedmogodišnjakinja, čije ime su promijenili, prijavila se u agenciju za surogat majke u Gruziji kako bi iznijela trudnoću za neki drugi par.

Ona će dobijati 500 dolara mjesečno dok god je trudna, a potom 15.000 dolara nakon što se porodi.

„Želim da pomognem porodicama koje ne mogu da imaju vlastitu bebu", dodaje ona.

„Vidim mnogo porodica koje su u krizi zato što ne mogu da imaju djecu.

„Ali, prije svega mi je bio potreban novac, moja porodica mora da dobije sve najbolje. Moram da budem jaka za sebe i za svoju djecu."

Globalno gledano, surogat majčinstvo je grana teška više milijardi dolara.

Alinu je regrutovala gruzijska agencija iz njenog rodnog Kazahstana, gdje živi kao samohrana majka sa dvoje djece.

Tokom procesa surogat majčinstva, ona će zaraditi oko tri puta više nego što bi zaradila na redovnom poslu u prodavnici odjeće.

„Ne marim ni za šta, sem za svoju djecu", kaže ona, dodavši da joj jako nedostaju dok čeka da otputuje u gruzijski glavni grad Tbilisi, da bi joj u matericu bio prebačen embrion para.

„Pripremila sam se za ovo, ali osjećam se kao da sam u svemu sama, bez ikakve podrške."

Potražnja u porastu
Gruzija je od Ukrajine preuzela titulu evropskog centra za surogat majčinstvo, ali uz stanovništvo koje je 10 puta manje, agencije regrutuju sve više i više žena poput Aline iz čitave Centralne Azije.

Sume koje se vrte, a mogu da promijene život izazivaju zabrinutost zbog pritiska koji se vrši na žene, čak i u okviru same industrije.

„Slušajte, nema gotovo nikakve prednosti od toga kad ste surogat majka, naše djevojke se osjećaju prisiljeno", kaže Damira Bekbergenova, direktorka agencije za surogat majčinstvo po imenu Bolašak („budućnost" na kazahstanskom).

„Nijedna od njih to ne radi zato što su dobrodušne", kaže ona, dodavši: „One to rade iz finansijske potrebe, skoro sve djevojke rađaju djecu zarad budućnosti njihove vlastite djece."

Njena agencija koristi reklame na TikToku i Instagramu da bi ciljala žene starosti između 20 i 34 godine, koja su već rađale vlastitu djecu.

Rast potražnje za surogat majkama znači da ona mora konstantno da leti avionom između tri kancelarije u Kazahstanu, a ponekad čak i u Kinu, da bi se susrela sa ženama.

Iako su honorari za surogat majke skočili, Damira kaže da su troškovi života u Kazahstanu takođe u porastu.

Neke žene se prijavljuju za drugo ili treće surogat majčinstvo da bi mogle da otplate dugove.

„Nažalost, danas primamo čak i nastavnice i mlade doktorke koje više ne mogu da priušte da plaćaju vlastitu medicinsku obuku, nisam ponosna na to", kaže ona.

„Žao mi je djevojaka - ne vjerujem da je novac koji dobiju vrijedan emotivnog tereta koji preuzimaju na sebe.

„Mi obezbjeđujemo psihološku podršku, što neke agencije ne rade, ali čak i uz to, to je ogroman napor za tijelo. Nije laka lova. Taj posao je veoma težak."

Zašto, ona, onda, to omogućuje, pa čak i zarađuje?

„Još to radim zato što je potražnja sve veća", kaže ona.

„Mora da bude legalno, potpuno transparentno, i da koristi svakome."

Kao bivša profesorka prava, Damira tvrdi da se zalaže za onoliko pravne zaštite za svakoga ko učestvuje u procesu koliko je to uopšte moguće.

Ona tvrdi da ju je kontaktiralo mnogo žena koje, u najgorem slučaju, nisu bile plaćene ili su bile prevarene da učestuju u trgovini djecom u zemljama u kojima je surogat majčinstvo zabranjeno.

Stigma

Nijedna žena koju smo sreli, međutim, nije doživljavala sebe kao žrtvu.

Mnoge su bile ponosne na život koji grade za vlastitu djecu, kao i za sebe, i bile su nezadovoljne stigmom koja prati surogat majčinstvo u njihovoj rodnoj zemlji.

Sabina (nije joj pravo ime), koja je u sedmom mjesecu trudnoće sa petim dječakom - trećim kog nosi za druge roditelje - pozvala nas je u svoj apartman u centralnom Tbilisiju.

Dobila ga je od agencije za surogat majčinstvo i dijeli dnevnu sobu, kuhinju i kupatilo sa i do pet drugih trudnih surogat majki, koje moraju da provedu najmanje poslednji trimestar - a obično i duže - živeći u Gruziji.

Stan je svijetao, sa visokom tavanicom, i malim balkonom sa pogledom na Kavkaz.

Za Sabinu, koja potiče iz gradića na kazahstanskom jezeru Balkaš a udala se u 15. godini, njen „miran" boravak u Gruziji nudi utočište od kritike koju bi očekivala vlastite zajednice kod kuće, gdje kaže da se surogat majčinstvo često poredi sa seksualnim radom.

„Tamošnji mentalitet to naprosto ne podržava", kaže ona.

„Ljudi me osuđuju i optužuju da prodajem bebu. Odlučila sam da ne govorim ljudima za to, da ne bih bila anatemisana kad se vratim kući.

„Kao muslimanka, zapitala sam se da li činim grijeh. Čitala sam mnogo o tome i istraživala sam na internetu. Mislim da je imati dijete dobra stvar jer donosim život na svijet i činim dobro za ljude koji ne mogu da imaju djecu.

„Ne bih to radila besplatno. Imam da hranim djecu u razvoju, a moj najstariji sin će poći na koledž za nekoliko godina. U Kazahstanu, trebalo bi mi dvaput toliko vremena da zaradim ovu količinu novca."

Zakonska zabrana
Kontroverza koja prati surogat majčinstvo dovela je do kritika sa obje strane političkog spektra u Gruziji.

Sa liberalne strane, feminističke grupe traže strožu regulaciju medicinske prakse i veću zaštitu od rizika iskorišćavanja.

Potom, u julu 2023. godine, tadašnji premijer Irakli Garibašvili iz socijalno konzervativne stranke Gruzijski san, najavio je planove da zabrani surogat majčinstvo za strane državljane.

On je rekao da oni „pretvaraju ovo pitanje u biznis" i da prosto „ima previše reklama".

Gruzijska vlada, koja je često vodila politiku i davala izjave koje se doživljavaju kao anti-LGBT, takođe je izrazila zabrinutost da bi „istopolni parovi mogli da preuzimaju bebe rođene ovdje".

Posle lobiranja agencija za surogat majčinstvo, međutim, predlog zakona je prošao u gruzijskom parlamentu pred izbore na jesen.

Mnoge samohrane majke poput Aline nadaju se da će finansijska korist koju donosi surogat majčinstvo ostati otvorena opcija.

„Želim da započnem program što je prije moguće, da bi se završio što je prije moguće", kaže ona.

Izvor BBC na srpskom