Radović je podsjetio da je ubistvo porodice Klapuh prvi ratni zločin koji je pravosnažno presuđen, ne postoji nikakvo obilježje da je ta porodica mučki ubijena na obali Pivskog jezera, prenosi Mina. 

Radović je podsjetio da se ove godine navršava 32 godine otkako je u Plužinama brutalno likvidirana bošnjačka porodica Klapuh iz Foče.

On je kazao da se kao na traci u državnom parlamentu usvajaju rezolucije koje umjesto pomirenja, dodatno uzburkavaju strasti u već oštro polarizovanom društvu.

Radović je rekao da su činjenice o ubistvu porodice Klapuh poznate, kao i izvršioci i okolnosti pod kojima se zločin desio.

On je naveo da su Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i kćerku Senu ubili u Plužinama, 6. jula 1992. godine, četvorica pripadnika odreda “Dragan Nikolić” Vojske Republike Srpske, koji su za to ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, pravosnažno osuđeni u Crnoj Gori još 1996. godine. 

Radović je dodao da je Viši sud u Podgorici Janka Janjića, Radomira Kovača, Zorana Simovića i Zorana Vukovića osudio na po 20 godina zatvora, a Vidoja Golubovića na osam mjeseci, zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca.

Sud je, podsjetio je Radović, utvrdio da su okrivljeni tri člana porodice Klapuh za novac prevezli iz Foče u Crnu Goru, nakon čega su nadomak brane Mratinje, pucali u njih i gurnuli ih niz liticu.

„Iako je to prvi ratni zločin koji je pravosnažno presuđen u Crnoj Gori davne 1996. godine, samo je jedan od petorice osuđenih Vidoje Golubović izdržavao zatvorsku kaznu“, kazao je Radović.

On je rekao da kao i u većini drugih slučajeva, koji se mogu kvalifikovati kao crne tačke crnogorske istorije, ne postoji nikakvo obilježje da je porodica Klapuh mučki ubijena na obali Pivskog jezera.

To je, kako je ocijenio Radović, jasan pokazatelj da se država Crna Gora samo formalno ali ne i suštinski suočava sa prošlošću.

On je kazao da GA, kada su u pitanju ratne 90-e godine, osim slučaja Klapuh, sa posebnom pažnjom tretira deportacije, napad na Dubrovnik kao i zločine u Bukovici, Štrpcima, Morinju i Kaluđerskom lazu.

Radović je podsjetio da su GA i mreža aktivista/kinja za suočavanje sa prošlošću, Vladi početkom juna podnijeli inicijativu za osnivanje radne grupe.

„Koja bi između ostalog inicirala podizanje spomen-obilježja za pomenute zločine i utvrdila dane sjećanja, te institucionalno pomogla porodicama žrtava zločina, da njihova višegodišnja borba dobije pravni epilog“, dodao je Radović.

On je kazao da je Evropa kojoj strateški stremi Crna Gora, „ozdravila“ poslije Drugog svjetskog rata, jer, kako je dodao, jasno se znalo gdje je mjesto ratnim zločincima i onima koji njeguju njihove ideje.

„Ostaje da vidimo da li je i Crna Gora sposobna da odgovori na ove izazove, ili će borba za političku sadašnjost i dalje podrazumijevati trgovinu sa prošlošću“, poručio je Radović.