U Beranama je prema pozivu za sanitarnu sječu obuvaćeno ukupno 815 kubika na području planine Jelovice.

Na području Pljevaljskih šuma za sanitarnu sječu ovim pozivom je predviđeno 9,8 hiljada kubika, u Gusinju 29, u Kolašinu 266, u Petnjici 286, Bijelom Polju 1585 kubika, na Žabljaku 1097 i u Mojkovcu 74.

Javno nadmetanje je zakazano za 10. jul u Upravi za šume. Kupac za šume je dužan u narednih sedam dana sa Upravom za šume zaključi ugovor, a zatim ima krajnji rok za izvršenje posla je tri mjeseca od dana potpisivanja ugovora.

Situacija sa potkornjakom je ipak najdramatičnija na području Plava, a prema riječima droprerađivača rasprostranjena je u četiri rejona, Babina gora – Vaganica, Čakor – Visitor, Babino Polje – Treskavica i Prokuzribljak.

Portalu RTCG su u šuamrskoj inspekciji ranije kazali da je za sječu doznačeno 15 hiljada kubika, ali da to nije sve što je oboljelo.

„Poslije doznake pojavila se nova zaraza. Naime, stabla izgledaju zeleno, ali su kontaminirana. Ništa nećemo uraditi na zaustavljanju zaraze ako sječemo ovako malo po malo. Potrebna je masovnija sječa odjednom i izvlačenje tih zaraženih stabala iz šume, inače neće biti efekta u borbi sa potkornjakom, a štete u šumama biše još veće“ – kazali su tada iz inspekcije.

rvoprerađivači u ovom gradu smatraju da to nije sve, odnosno da ima makar još toliko oboljelih stabala i izvala u šumama na teritoriji ove sjeverne opštine.

U udruženju drvoprerađivača Plav smatraju da ovaj postupak teško da će moći da se provede tokom ovogodišnje sezone, i da nije trebalo čekati do sada.

„Prvo, dok prođe tender proći izvjesno vrijem. I teško da se sve to što je dato za tender može stići da se posječe. A šta je sa ostalim zaraženim stablima kojih ima makar još deset hiljada u državnim šumama. Šta se čekalo“ – pitaju u ovom udruženju.

Oni ističu da u potpunosti podržavaju stava šuamrskog inspektora Hakije Jasavića kojio je predlagao da se proglasi epidemija, i da se na taj način skrate svi postupci i tenderi, i na taj način ubrza postupak čišćenja šuma.

„Ovdje je riječ samo o državnim šumama, a šta će se raditi sa stotinu hiljada kubika zaražene šume u Nacionalnom parku Prokletije, to niko ne zna. Bolest je u državne šume prešla iz nacionalnog parka. U NP Prokletije još ništa ne preduzimaju po tom pitanju osim postavljanja feromonskih klopki kojim se ništa ne postiže“ – kažu plavski drvoprerađivači.

Prema njihovim riječima tenderi su ranije prošli za samo dvije hiljade kubika, i tu je počela sječa, ali ostatak tada nije prošao.

„Procedura za nove tendere je duga, a potkornjak ne čeka tendere, nego nastavlja progresivno da se širi agresivno“ – pričaju plavski droprerađivači.

Da bolesti potkornjaka i potrebe za hitnom sječom ima i u drugim sjevernim opštinama nije tajna, ali je nejasno da je u šumama Rožaja, gdje je po procjenama oboljelo oko dvadeset hiljada kubika, pozivom za sanitarnu sječu oglašeno svega 328 kibika.

„Ovo je potpuno nejasno. Njihov direktor u Rožajama je apelovao da se šuma spašava od potkornjaka, a oni oglašavaju samo trista kubika“ – kažu drvoprerađivači.

U Beranama je prema pozivu za sanitarnu sječu obuvaćeno ukupno 815 kubika na području planine Jelovice.

Na području Pljevaljskih šuma za sanitarnu sječu ovim pozivom je predviđeno 9,8 hiljada kubika, u Gusinju 29, u Kolašinu 266, u Petnjici 286, Bijelom Polju 1585 kubika, na Žabljaku 1097 i u Mojkovcu 74.

Javno nadmetanje je zakazano za 10. jul u Upravi za šume. Kupac za šume je dužan u narednih sedam dana sa Upravom za šume zaključi ugovor, a zatim ima krajnji rok za izvršenje posla je tri mjeseca od dana potpisivanja ugovora.

Situacija sa potkornjakom je ipak najdramatičnija na području Plava, a prema riječima droprerađivača rasprostranjena je u četiri rejona, Babina gora – Vaganica, Čakor – Visitor, Babino Polje – Treskavica i Prokuzribljak.

Portalu RTCG su u šuamrskoj inspekciji ranije kazali da je za sječu doznačeno 15 hiljada kubika, ali da to nije sve što je oboljelo.

„Poslije doznake pojavila se nova zaraza. Naime, stabla izgledaju zeleno, ali su kontaminirana. Ništa nećemo uraditi na zaustavljanju zaraze ako sječemo ovako malo po malo. Potrebna je masovnija sječa odjednom i izvlačenje tih zaraženih stabala iz šume, inače neće biti efekta u borbi sa potkornjakom, a štete u šumama biše još veće“ – kazali su tada iz inspekcije.

Udruženje drvoprerađivača iz Plava još u julu prošle godine upozoravalo je da se hitno izvrši čišćenje oboljelih šumskih površina u NP Prokletije, jer se to godina nije radilo i bolest se širi veoma brzo.

Na njihove apele niko nije reagovao, sve dok šumarski inspektor iz ovog grada Hakija Jasavić, prošle jeseni nije bio prinuđen da podnese krivične prijave protiv menadžmenta NPCG. Predmet je iz ODT prebačen u SDT, ali je prošlog mjeseca vraćen u ODT.

U udruženju drvoprerađivača Plav nisu zadovoljni dinamikom sječe, i ponavljaju da je potrebna široka akcija sječe oboljelih stabla, kako onih koja su već potpuno suva, tako i onih za koje je inspekcija utvrdila da su kontaminirana, kako bi se širenje bolesti zaustavilo.

„Najbolji način je da država proglasi epidemiju, jer na taj način se skraćuju postupci i postoji način da se što više oboljelih stabala uspije ukloniti u toku ovog ljeta i do kraja jeseni i sezone sječe u sjevernim krajevima i visokom predjelima gdje se jesen rano završava i gdje je nemoguće sjeći sa prvim snijegom“ – kažu u Udruženju drvoprerađivača Plav.

I dok u državnim šumama tenderi usporavju sječu i uklanjanje sanitara, dotle , u zoni Nacionalnog prka Prokletije, odakle se bolest pojavila i odakle se raširila, još se ništa konkretno ne preduzima.

Opaka bolest potkornjaka dovodi do toga da se zaražena stabla suše, a krajnji negativni rezultat to da šume izgledaju kao poslije velikih požara.