Kina je prije dvije nedjelje proslavila povratak sonde Čang‘e-6 na Zemlju, sa prvim istorijskim uzorcima donijetim sa “tamne strane” Mjeseca.
Ova misija, jedna od najambicioznijih kineskih u svemiru, međutim, oživjela je stare teorije zavjere o slijetanju na Mjesec američkih lunarnih misija Apolo.
AFP-ova jedinica za digitalnu istragu analizirala je niz postova na kineskim društvenim mrežama. Neki sugerišu da je postavljen Apolo 11, istorijska misija koja je omogućila prvom čovjeku da hoda po Mjesecu 1969. godine.
“Problem” zastave
Istraživači strahuju da će ove lažne informacije podstaći antiameričko raspoloženje u Kini, koja sada ima za cilj da preuzme vođstvo u svemirskom sektoru ispred SAD.
U drugom primjeru dezinformacija koje su kružile Kinom, kada je nacionalna svemirska agencija objavila fotografiju kineske zastave postavljene na površinu Mjeseca, korisnici mreže X uporedili su je sa fotografijom američkog astronauta Harisona Šmita iz 1972. na Mjesecu i sugerisali da je fotografija lažna.
Ovi korisnici interneta su tvrdili da je američka zastava fotografisana kako “lebdi” na vjetru – što je nemoguće na Zemljinom prirodnom satelitu – dok je NASA objasnila da je koristila horizontalnu potpornu šipku da bi je držala u visini.
– Nesumnjivo postoji rivalstvo između Sjedinjenih Država i Kine u svemiru i svaki oblik dezinformacija o aktivnostima jedne ili druge zemlje je zabrinjavajući – kaže istraživač Saadia M. Pekkanen sa Univerziteta u Vašingtonu.
Antiamerička osjećanja i kampanja dezinformacija
Objave su izazvale nalet komentara na kineskoj društvenoj mreži Veibo nakon što je korisnik sa više od 13 miliona pretplatnika tvrdio da su fotografije dokaz da “Amerikanci nisu sletjeli na Mjesec”.
Drugi korisnici su se pozabavili temom, podijelivši fotografiju članova njemačkog benda Ramštajn obučenih kao astronauti bez šljemova, uz sarkastičan natpis: „Sada vjerujete da je američko slijetanje na Mjesec bilo stvarno”.
AFP nije uspio da utvrdi da li su lažne informacije širene uz pomoć kineskih vlasti, ali brzina kojom su se širile na visoko kontrolisanim društvenim mrežama izaziva sumnje.
– Peking ponekad dozvoljava širenje antiameričkog raspoloženja i lažnih informacija kineskim internetom kako bi se ublažile unutrašnje tenzije i oblikovalo kinesko javno mnjenje – naglasio je Isak Stoun Fiš, direktor Strateških rizika.
Kina sustiže
Kina je u proteklih trideset godina značajno razvila svoje svemirske programe, ubrizgavajući milijarde eura u ovaj sektor kako bi sustigla američke, ruske i evropske lidere.
Azijski gigant se nada da će svoju prvu misiju sa ljudskom posadom na Mjesec pokrenuti do 2030. Takođe planira da izgradi lunarnu bazu. Sa svoje strane, Vašington planira da ponovo pošalje astronaute na Mjesec do 2026. godine sa svojom misijom Artemis 3.
Ova kampanja dezinformacija, koja ima za cilj da unese osjećaj nepoverenja ponovnim širenjem starih teorija zavjere, je taktika koja se često koristi u Kini.
– Postoji velika onlajn zajednica koja rado govori o teorijama zavjere o slijetanju na Mjesec – rekao je Daren Linvil sa Univerziteta Klemson.
“To je dobro za Kinu”
– Ako se ova zajednica može iskoristiti za širenje laži koje prikazuju Kinu u pozitivnijem svjetlu, to je dobro za Kinu – nastavlja on. U Kini je sletanje sonde Čang‘e-6 na Mjesec uzbudilo lokalne medije, koji su kineske naučnike obasipali pohvalama, istovremeno kritikujući SAD zbog nedostatka saradnje.
Za Global tajms, svojim izrazito nacionalističkim tonom, kineska svemirska misija je istakla „otvoreni i inkluzivni stav Kine prema međunarodnoj saradnji – za razliku od Sjedinjenih Država, koje su više „zaokupljene isticanjem ‘kineske prijetnje‘ u navodnoj svemirskoj trci”.
Komentari