Na obilježavanje 11. jula, Dana sjećanja na genocid u Srebrenici, ići će savjetnici i saradnici predsjednika države Jakova Milatovića, delegacije Skupštine i Vlade, kao i predstavnici nekoliko partija. Ipak za razliku od prethodnih godina, u delegaciji neće biti nikog od najviših zvaničnika (predsjednika države, parlamenta i vlade), a nije najavljeno ni obilježavanje godišnjice genocida na državnom nivou. Iz Crne Gore su prošle godine u Potočare išli tadašnji premijer Dritan Abazović i bivši ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić. Abazović je crnogorsku delegaciju predvodio i 2022. godine, kad su sa njim u Srebrenicu išli tadašnja potpredsjednica Vlade Jovana Marović, bivši potpredsjednik Ervin Ibrahimović, bivši ministar pravde Marko Kovač, ministar javne uprave Maraš Dukaj i bivša ministarka kulture i medija Maša Vlaović. U Potočarima je 2021. godine bio nekadašnji predsjednik Crne Gore Milo Đukanović, tadašnji premijer Abazović i bivši ministar vanjskih poslova Đorđe Radulović...

Godišnjica genocida u Srebrenici obilježava se prvi put nakon što je Generalna skupština Ujedinjenih nacija (UN) krajem maja usvojila rezoluciju kojom je 11. jul proglašen Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici. Rezoluciju je podržala i Crna Gora, ali je nakon toga u crnogorskom parlamentu, na predlog lidera Nove srpske demokratije i Demokratske narodne partije (DNP) Andrije Mandića i Milana Kneževića, usvojena Rezolucija o genocidu u Jasenovcu, Mauthauzenu i Dahauu, što je izazvalo oštre reakcije Hrvatske.

“Članovi Vlade i poslanici u Skupštini koji su za nju (Rezoluciju) glasali i dalje ne vide ništa sporno u takvom postupku, pa ni njihov dolazak na ovu godišnjicu u Srebrenici ne može ništa promijeniti, niti popraviti imidž Crne Gore nakon izglasavanja iste”, kazao je Suljević “Vijestima”.

Listu su iz kabineta šefa države rekli da će u Srebrenicu ići savjetnik predsjednika Mladen Grgić i saradnica u kabinetu Marija Vesković.

U Delegaciji Skupštine biće 13 poslanika.

Delegaciju će predvoditi potpredsjednica Skupštine Zdenka Popović (Demokrate). Osim Popović u delegaciji su poslanici Miodrag Laković (PES), Seid Hodžić (sa liste PES-a), Jelena Nedović (PES), Abaz Dizdarević (DPS), Oskar Huter (DPS), Albin Ćeman (Demokrate), Ervin Ibrahimović (BS), Damir Gutić (BS), Ana Novaković Đurović (GP URA), Maja Vučelić (CIVIS), Branislav Nenezić (SD) i Nikola Camaj (Albanski forum).

Delegacija Vlade čine ministarka evropskih poslova Maida Gorčević, ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić Stojanović i ministarka rada i socijalnog staranja Naida Nišić, te državni sekretar u Ministarstvu evropskih poslova Bojan Božović i Satka Hajdarpašić, otpravnica poslova u Ambasadi Crne Gore u Bosni i Hercegovini.

Suljević smatra da se čini da namjera popravljanja imidža Crne Gore, a nakon usvajanja Rezolucije o Jasenovcu, Mauthauzenu i Dahauu, postoji samo kroz nastupe predsjednika Milatovića, “jer očigledno jedini i vidi štetnost takvog akta”.

Podsjeća da genocid koji se desio u Jasenovcu, za razliku od genocida u Srebrenici, niko nikad nije sporio.

“Ne negira ga ni zvanična Hrvatska čiji zvaničnici prisustvuju svakoj godišnici, a za razliku od naših zvaničnika koji pretežno ignorišu obilježavanja godišnjica zločina u kojima su učestvovali naši građani ili koji su počinjeni u ime država kojima smo pripadali. Istovremeno, zvanična Hrvatska afirmiše sistem u kojem se kažnjava negiranje zločina i veličanje zločinaca. S druge strane, zločinci iz Srebrenice su i dalje heroji za jedan dio vladajaćih političkih struktura kod nas i oni negiraju i genocid u Srebrenici”, naveo je Suljević.

Zato, kako je dodao, ne postoji argument koji je ovdje na strani većine koja je glasala za usvajanje rezolucije o Jasenovcu, jer je ova rezolucija “samo tužno dodvoravanje predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću i ujedno jako štetna, direktna provokacija Hrvatske, u kolateralu s Njemačkom i Austrijom”.

Mnogi iz većine glasno ili ćutanjem negiraju genocid
Suljević kaže da ne očekuje da će u Crnoj Gori biti obilježen Dan sjećanja, jer, kako kaže, za to nema suštinske podrške unutar struktura vlasti. Podsjetio je da je premijer Milojko Spajić dan nakon usvajanja Rezolucije UN-a o genocidu u Srebrenici rekao da ta rezolucija nikoga ni na šta ne obavezuje, iako to nije tačno, posebno ako se država vodi dobrim praksama koje nosi članstvo u UN-u, a što uključuje i poštovanje duha i slova usvojenih dokumenata.

“Na drugoj strani, mnogo je onih u parlamentarnoj većini koji glasno ili ćutanjem negiraju genocid u Srebrenici. U tim okolnostima, nije za očekivati da taj događaj bude obilježen od strane zvanične Crne Gore, kao što to, na primjer, već od ove godine rade neki parlamenti država koje su podržale rezoluciju ili izvršne vlasti”, kazao je Suljević.

Da li će Skupština obilježiti Dan sjećanja na genocid u Srebrenici u Crnoj Gori, pitao je ponovo juče poslanik Bošnjačke stranke Amer Smailović.

“Još nijesmo dobili zvaničnu infomaciju od Skupštine da li će biti nešto organizovano ovdje. Čuli smo da će ići delegacija u Potočare, ali to je neka ustaljena praksa”, kazao je Smailović u parlamentu, podsjećajući na dopis koji je BS uputio predsjedniku parlamenta s pitanjem na koji će način parlament obilježiti 11. jul.

Potpredsjednik parlamenta Boris Pejović (PES) odgovorio je da još nema konkretne informacije. On se saglasio sa Smailovićem da treba i na taj način da pokažu odnos prema tome što se desilo u Srebrenici.

Smailović je rekao da nijesu ni očekivali da će Skupština nešto organizovati, ali da mu je drago što će neke opštine obilježiti taj dan - Gusinje, Plav, Rožaje i Bijelo Polje.

Grupa od 76 NVO iz Crne Gore juče je zahtijevala od vlasti da proglase Dan sjećanja na genocid u Srebrenici i obezbijede njegovo redovno zvanično obilježavanje u skladu s Rezolucijom UN-a, Rezolucijom Skupštine Crne Gore o genocidu u Srebrenici iz 2021. godine i Deklaracijom Skupštine Crne Gore o prihvatanju rezolucije Evropskog parlamenta o Srebrenici iz 2009. godine.

Takođe, zahtijevaju od vlasti, između ostalog, da obezbijede dopunu udžbenika istorije za odgovarajuće uzraste objektivnim informacijama o ovom zločinu i ulozi Crne Gore u ratovima na teritoriji bivše Jugoslavije devedesetih godina prošlog vijeka, pronađu i procesuiraju nekažnjene izvršioce i pomagače genocida u Srebrenici i drugih ratnih zločina, osude i suzbijaju negiranje genocida, slavljenje njegovih izvršilaca i svaki drugi govor mržnje koji predstavlja posljednju fazu genocida i uvertiru u nove sukobe i zločine.

“Podsjećamo, da je od 11. jula 1995. godine, u masovnim strijeljanjima u području Srebrenice, Vojska Republike Srpske pod vođstvom Ratka Mladića, ubila preko 8.000 muškaraca i dječaka bošnjačke nacionalnosti. To je najmasovniji zločin izvršen na tlu Evrope poslije Drugog svjetskog rata”, navele su u zajedničkom saopštenju Akcija za ljudska prava (HRA), CGO, Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM), Centar za demokratsku tranziciju (CDT), Centar za građanske slobode (CEGAS), Građanska alijansa...

Ovaj zločin je, dodaju, utvrđen presudama Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) i presudom Međunarodnog suda pravde (MSP).

Suljević: Nepopularna tema za birače većine stranaka
Damir Suljević naglašava da u crnogorskom društvu hronično izostaje adekvatno suočavanje s prošlošću, odnosno da je to bio slučaj i za vrijeme prethodnih vlasti, uz to da sada postoji dodatno intenzivirano negiranje nekih zločina ili njihovu relativizaciju.

“Ove teme, jasno je, nisu popularne za birače većine stranaka, ali sa činjenicama koje su utvrđene pravosnažnim presudama nema relativizacije niti drugačijih tumačenja. Ustručavanje od zauzimanja i vrijednosnog stava kroz prisustvo takvom događaju ili izjavama koje to demonstriraju, ne bi smio biti pristup onih koji sebe predstavljaju kao političare budućnosti”, poručio je.

Izvor Vijesti