"Koliko je ozbiljan i kompleksan Zakon o državnoj imovini jer se njime uređuje korišćenje, upravljanje i raspolaganje stvarima i drugim dobrima koja pripadaju Crnoj Gori ili lokalnoj samoupravi, govori i činjenica da ga je Skupština donijela prije petnaest godina, odnosno 2009. godine i da od tada nije bilo izmjena i dopuna (osim 2011. samo u dijelu novčanih kazni za prekršaje i uskladjivanja sa Zakonom o prekršajima)", istakao je Mugoša u saopštenju.

Prema njegovim riječima sada, 15 godina od donošenja navedenog sistemskog Zakona, prvo Vlada a onda i poslanici PES-a "na brzinu" i bez adekvatne javne rasprave predlažu veoma diskutabilne izmjene važnih članova ovog Zakona.

Mugoša poziva Vladu da, kako navodi, amandmanski djeluje na svoj Predlog Zakona o izmjenama i dopunama zakona o državnoj imovini i izbriše predloženu izmjenu člana aktuelnog Zakona o državnoj imovini kojom se suštinski urušava Ustavom definisana uloga Skupštine, jer Skupština prema tom predlogu neće više odlučivati o stvarima i dobrima u državnoj imovini vrijednijim od 150 miliona eura, kako to propisuje trenutno zakonsko rješenje, već će joj to pravo pripasti samo u slučaju da se radi o imovini vrednijoj od 300 miliona eura a do te vrijednosti odlučuje samo Vlada.

"Takođe, pozivam kolege iz PES-a da povuku predlog svojih amandmana na navedeni Zakon koji su izazvali negativne reakcije predstavnika partija i vlasti i opozicije, NVO sektora i dr", ističe Mugoša.

On predlaže da se o veoma važnom sistemskom Zakonu o državnoj imovini i potencijalnim njegovim izmjenama nakon 15 godina primjene koja je pokazala i odredjena diskutabilna praktična iskustva otvori ozbiljna javna rasprava; da se osim Vlade i Skupštine u dijalog uključe nezavisni eksperti za tu oblast, Zajednica opština, NVO sektor, privredna udruženja i dr.

Svi investitori koji zakupe državno zemljište odlukom Skupštine na periode do 90 godina, moći će da preprodaju i na druge načine otuđe objekte koje izgrade na tom zemljištu, navedeno je u amandmanu na izmjene Zakona o državnoj imovini i amandman koji je Skupštini dostavio poslanik Pokreta “Evopa sad” Vasilije Čarapić.

Sadašnji zakon to je predviđao samo za turističke komplekse koji se izgrade na zakupljenom državnom zemljištu, a ukoliko se predlog usvoji tu privileguju bi imali i investitori koji ulažu i u sve druge djelatnosti – proizvodnju, trgovinu, saobraćaj, skladištenje...

Do sada su takve ugovore o zakupu imali investitori za tutističke komplekse na Svetom Stefanu i Miločeru, dva na Luštici, ostrvu Mamula i u Kumboru - Portonovi.

Čarapić drugim amandmanom predlaže i da se iz postojećeg zakona izbriše obaveza da se Državnom tužilaštvu po automatizmu dostavljaju ovakvi ugovori koji se odnose na državnu imovinu veće vrijednosti.

U sadašnjem zakonu piše: “Zaključeni ugovori o sticanju i raspolaganju nepokretnim stvarima i pokretnim stvarima i drugim dobrima veće vrijednosti u državnoj imovini dostavljaju se Zaštitniku, Državnom tužilaštvu Crne Gore i Državnoj revizorskoj instituciji, u roku od 15 dana od dana ovjere”. Sada bi se dostavljali samo zaštitniku imovinsko-pravnih interesa države i Državnoj revizorskoj instituciji.

Sadašnji član 39 Zakona o državnoj imovini koji Čarapićev amandman želi promijeniti glasi: “Kad je predmet zakupa zemljište na kome je predviđena gradnja hotelsko-turističkog kompleksa, zakupodavac može dati saglasnost zakupcu-investitoru na otuđenje objekta izgrađenog na tom zemljištu, u skladu sa planskom dokumentacijom i ugovorom.

Njegov amandman glasi da se poslije riječi “kompleksa” dodaju riječi: “odnosno zemljište koje je odlukom Skupštine dato u zakup do 90 godina”, što bi značilo da bi se mogućnost otuđenja - prodaje izgrađenih objekata na državnom zemljište odnosila na sve investitore.

Osnovnu izmjenu Zakona o državnoj imovini pripremilo je Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, a osnose se na podizanje granice vrijednosti ugovora koje može da sklapa Vlada bez traženja saglasnosti parlamenta sa sadašnjih 150 na 300 miliona eura, kao i da će se izdavanje zemljišta za gradnju održivih energetskih izvora sprovoditi prema novom zakonu kojim se uređuje korišćenje energije iz obnovljivih izvora, koji je u paketu predložen sa ovim zakonom.