Titova posjeta Sjedinjenim Američkim Državama 1971. godine (10): Položio vijenac na Kenedijev grob

Titova posjeta Sjedinjenim Američkim Državama 1971. godine (10): Položio vijenac na Kenedijev grob

Feljton smo priredili prema knjizi dr Bojana B. Dimitrijevića ‘‘Kisindžer u Beogradu: Henri Kisindžer, Tito i Jugoslavija u Hladnom ratu i ratovima 1990-ih‘‘, koju je objavio Institut za savremenu istoriju iz Beograda, 2023. godine

Nikson je još jednom naglasio "da će njegov pristup biti izbjegavanje svake vrste sporazuma sa Moskvom koji bi mogao ohrabriti Sovjete da love u mutnom u Jugoslaviji ili drugdje." U duhu ove Niksonove izjave, poslije njegovog razgovora sa Titom sačinjen je i tekst Zajedničkog saopštenja. U tom dokumentu potvrđen je "interes SAD za nezavisnu i nesvrstanu poziciju i politiku Jugoslavije" i naglašeno "da je politika nesvrstavanja Jugoslavije značajan faktor u međunarodnim odnosima".

U tom smislu: "zemlje koje sprovode takvu politiku, zajedno sa ostalim svijetom, mogu pružiti aktivan doprinos razrješavanju svjetskih problema i povoljnim tokovima međunarodnih odnosa". U kominikeu su precizno navedena načela za čiju će se univerzalnu primjenu u međunarodnim odnosima zalagati vlade SAD i Jugoslavije: "poštovanje nacionalne nezavisnosti i državnog suvereniteta", "nedjeljivost mira i međuzavisnosti", "pregovaranje uz uvažavanje interesa svih zemalja, velikih i malih", "puna ravnopravnost država bez obzira na razlike ili sličnosti u njihovim društveno-političkim sistemima, u punoj saglasnosti sa duhom i principima Povelje Ujedinjenih nacija".

U duhu opaske izrečene tokom razgovora dvojice predsjednika "da zgrada mira ne može izdržati ako sve nacije ne učestvuju u njenoj izgradnji i ako sve u tome ne sagledaju i svoje sopstvene interese" i u duhu Titovog nastojanja da predstojeća Konferencija o evropskoj bezbjednosti ne smije da bude skup na kome će velike sile praviti nagodbe na račun sudbine malih država, u Zajedničkom saopštenju potvrđen je stav "da su čvrst mir i stvarna bezbjednost neodvojivi i da se mogu postići samo ako obuhvate Evropu u cjelini, a ne samo jedan ili drugi njen dio". Dvojica predsjednika su izrazili svoje uvjerenje "da je neophodna uloga svake evropske i drugih zainteresovanih država u izgradnji jedne Evrope u kojoj su popuštanje, mir i bezbjednost u punoj mjeri osigurani za sve njene narode".

Ovo je bio i kraj političkog dijela posjete budući da su uslijedile manje protokolarne posjete. Tito je položio vijenac na grob ubijenog predsjednika Kenedija, a potom su ga Nikson i njegova supruga ispratili do specijalnog helikoptera na južnom travnjaku Bijele kuće, kojim je trebalo da preleti do vazduhoplovne baze Endrjus. Poslije svečanog ispraćaja, obavljenog uz topovske salve i vojne počasti, dogovoreno je da Tito obiđe i druge djelove SAD. Prvo naredno odredište bio je Hjuston.

Tamo je posjetio centar za vasionska istraživanja, odnosno medicinski centar u Hjustonu. Zatim je bio na kratkom odmoru u Palm Biču i u posjeti fabrici Mek Donel Daglas u Los Anđelesu, gdje mu je pokazan novi tip aviona ove kompanije, DC-10 (koji će od 1978. godine biti u floti Jugoslovenskog aerotransporta) i gdje je posjetio hotel Senčeri Plaza u kome se susreo sa većim brojem istaknutih glumaca: Kirkom Daglasom, Čarlstonom Hestonom, Lijem Marvinom i drugima.Takođe, u Los Anđelesu je bio i gost na ručku koji mu je priredila uticajna organizacija Savjet za međunarodne odnose, na čelu sa Džonom Ašom, tadašnjim predsjednikom, a na kome je Tito takođe održao duži govor. Tito je potom, preko De Moina u Ajovi, odletio u posjetu Kanadi i u Veliku Britaniju, poslije čega se vratio u Jugoslaviju 8. novembra 1971. godine. Na konferenciji za štampu je istakao da su sa ovom posjetom, trećom po redu, a prvom zvaničnom, odnosi Jugoslavije i Sjedinjenih Država podignuti na viši nivo i da se saradnja u svim oblastima proširuje. Posjeta je bila vrlo uspješna, a doček i njen sadržaj "prevazišli su naša očekivanja".

Kisindžer je sve više postajao predmet pažnje jugoslovenske štampe. Odmah po povratku, 10. novembra, "Politika" je prenijela tekst iz "Njujork tajmsa" pod naslovom: "Kisindžerov uticaj u porastu", u kome je opisana reorganizacija obavještajne službe Sjedinjenih Država. Ukazano je na postojanje komiteta od 40 članova, među kojima je bio i Henri Kisindžer između ostalih visokih dužnosnika američke administracije […].

PRIREDIO: MILADIN VELjKOVIĆ

Izvor:Dan

Komentari

Komentara: (0)

Novi komentar

Komentari objavljeni na portalu Kodex.me ne odražavaju stav uredništva, kao ni korisnika portala. Stavovi objavljeni u tekstovima pojedinih autora takođe nisu nužno ni stavovi redakcije, tako da ne snosimo odgovornost za štetu nastalu drugom korisniku ili trećoj osobi zbog kršenja ovih Uslova i pravila komentarisanja.

Zabranjeni su: govor mržnje, uvrede na nacionalnoj, rasnoj ili polnoj osnovi i psovke, direktne prijetnje drugim korisnicima, autorima čanka i/ili članovima redakcije, postavljanje sadržaja i linkova pornografskog, uvredljivog sadržaja, oglašavanje i postavljanje linkova čija svrha nije davanje dodatanih informacija vezanih za članak.

Takvi komentari će biti izbrisani čim budu primijećeni.