Rusiji bi odgovaralo da destabilizuje Zapadni Balkan, jer pokušava da diverzifikuje rat u Ukrajini, ocijenio je izvršni direktor Savjeta za strateške politike Nikola Lunić, dodajući da Zapad prepoznaje strani uticaj u regionu.

Lunić je kazao da je Rusija imala benefit od porasta tenzija i izbijanja sukoba na Bliskom istoku.

On je podsjetio da je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski tada rekao da su se izbijanjem rata na Bliskom istoku smanjile isporuke naoružanja u Ukrajinu.

- Na isti način Rusiji bi sasvim sigurno odgovaralo da destabilizuju naš region i da kreiraju još nekakve incidente poput Banjske - rekao je Lunić Agenciji MINA.

On je naveo da je Zapadni Balkan ponovo inkorporiran u Završnu deklaraciju sa NATO samita i da ponovo nije promijenjen narativ.

- Zapadni Balkan i dalje ostaje region od strateškog značaja za Alijansu i ona neće dozvoliti destabilizaciju u bilo kom obliku - rekao je Lunić.

On je podsjetio da je u dokumentu naglašeno da će NATO unaprijediti sposobnosti u regionu i suprotstavljanje zlonamjernim uticajima stranih državnih ili nedržavnih aktera.

- Promovisaće i ohrabiti sve države koje žele da krenu putem evroatlantskih integracija - dodao je Lunić.

U deklaraciji se, kako je naveo, pominje i angažovanje na Kosovu, u misiji KFOR, čemu NATO ostaje posvećen u kontinuitetu.

Govoreći o hibridnim prijetnjama, Lunić je rekao da su one dostigle nivo koji NATO prepoznaje kao nivo oružane agresije.

- Ukoliko dođe do toga, spominje se mogućnost aktiviranja člana 5, a to znači aktivno i ofanzivno odvraćanje i uz vraćanje punim kapacitetom hibridnih dejstava - kazao je Lunić.

Kako je naveo, Rusija je, kao i prije, označena kao prijetnja.

- Pored Rusije, u omogućavanju dugotrajnosti rata, označena je i Bjelorusija. Sjeverna Koreja i Iran označeni su kao destibilizrajući faktori, ali posebno je naglasak stavljen na Kinu - kazao je Lunić.

On je naglasio da na Samitu NATO u Vašingtonu nije došlo do konsenzusa da se Kina označi kao prijetnja.

- Mnoge države su tražile zbog izvoza robe dvostruke namjene iz Kine prema Rusiji i omogućavanje žilavosti i otpornosti ruske odbrambene industrije daljom proizvodnjom raketa i drugih vojnih sistema da se Kina označi kao prijetnja - rekao je Lunić.

On je istakao da je Kina, ipak, označena kao sistemski izazov.

- Kina se poziva da prestane sa stimulacijom tog rata i da prekine nekontrolisano nuklearno naoružavanje i da priđe u transparentnu saradnju, kako bi bilo poznato sa obje strane koliko je moguće unapređivati nuklearne sposobnosti - naveo je Lunić.

On je kazao da po pitanju rata u Gazi na Samitu očigledno nije došlo do konsenzusa i izbjegnut je u deklaraciji.

- Iako se Bliski istok spominje kao region od izuzetnog značaja za NATO, sama kriza i konflikt u Gazi ovog trenutka i eventualno na cijelom Bliskom istoku se ne spominje - naglasio je on.

Kako je ocijenio, može se pretpostaviti da je došlo do određenih mimoilaženja između članica NATO-a po pitanju verbalne oštrine u deklaraciji.

- Vjerovatno pojedine države više podržavaju izraelske napore u borbi protiv terorizma, nego što se osvrću na kolateralnu štetu koja je neminovna u ovakvoj vrsti urbanog ratovanja kao što je to u Gazi - zaključio je Lunić.