Udruženje naftnih kompanija Crne Gore (UNKCG) uputilo je skupštinskom odboru za ekonomiju, finansije i budžet primjedbe na Prijedlog zakona o sigurnosti snabdijevanja naftnim derivatima, tražeći od njih da amandmanski djeluju na tekst zakona koji je, kako smatraju, diskriminatoran i služi održavanju monopoloskog položaja Jugopetrola.

- Ukazujemo da trenutni prijedlog zakona nepovoljno utiče na ukupan poslovni ambijent, stvara atmosferu nejednakih uslova na tržištu za subjekte i degradira domaće privrednike uz narušavanje održivosti i stabilnosti poslovanja njihovih biznisa, pogotovo nedovoljno razvijenih domaćih kompanija – smatraju u UNKCG.

U dopisu u koji je Pobjeda imala uvid, iz UNKCG navode da će na taj način većinu aktivnosti sprovoditi samo jedna kompanija, dodajući da će se zbog takvog monopolskog djelovanja „institucionalno odrediti“.

- Smatramo da će usvajanje ovakvog prijedloga uticati na održanje monopolskog položaja i interesa samo jedne kompanije – Jugopetrola, koja će dobiti puni kapacitet monopolističkog ponašanja, a država Crna Gora, sa energetskog aspekta, će sebe učiniti dodatno zavisnom od pomenutog subjekta, a paralelno će direktno uticati na standard građana i dodatno oslabiti konkurentnost tržišta, a daljom primjenom dovesti u pitanje opstanak malih maloprodajnih učesnika na tržištu – upozoravaju iz UNKCG.

Saglasni su, kako navode, sa usvajanjem zakona kako bi se ispunile obaveze prema EU i Energetskoj zajednici, ali ukazuju da su njihovi komentari tokom javne rasprave dati radi omogućavanja jednakih šansi svima na tržištu samo djelimično usvojeni.

Značajne promjene

- Usvojeni Prijedlog zakona je od inicijalnog nacrta i otvaranja javne rasprave od 18. jula 2022. godine pretrpio više suštinskih i fundamentalnih izmjena, čime je početni nacrt u bitnom izmijenjen. Od početnog modela, koji se zasnivao na tome da sve strateške rezerve formiraju privrednici koji se bave uvozom i distribucijom, i to jednu trećinu u fizičkom obliku, došlo se do prijedloga zakona kojim se Uprava za ugljovodonike obavezuje da formira jednu polovinu rezervi, dok će privrednici biti u obavezi formirati drugu polovinu, na način koji sami izaberu, ili putem „tiketa“ ili u fizičkom obliku – navodi se u dopisu Odboru.

Ukazuju da član 11. sadrži jasnu diskriminaciju „manjih“ učesnika u odnosu na „velike“ tj. stvara diskriminaciju učesnika koji uvoze do 15.000 tona naftnih derivata i onih koji uvoze više od te količine. Navode da su u više navrata tražili da se taj član izmijeni kako bi se uspostavio ravnopravan položaj svih učesnika na tržištu, ali da Direktorat za naftu i gas, kao predlagač, to nije uvažio.

- Tako privrednici koji prelaze prag od 15.000 tona uvoza naftnih derivata imaju priliku da za iznos predviđene naknade rezervišu „tikete“ i na taj način ispune svoju obavezu formiranja rezervi i ostvare dodatne koristi od primjene takvog zakona, iako je deklarativno Prijedlog zakona profitabilno neutralan. Ovakvim postupanjem će se dodatno osnažiti strane naftne kompanije i „veliki“ uvoznici sa preko 15.000 tona, čime se ostatak privrednika stavlja u neravnopravan položaj – navode u dopisu.

Prijedlog

Promjena formulacije iz „dužan je da“ u „u mogućnosti je da“, kako sugerišu odboru, omogućila bi svim učesnicima, bez obzira na veličinu, da učestvuju i doprinesu transparentnosti i unapređenju aktivnosti koje se odnose na primjenu zakona.

- Izmjena ovog člana dodatno bi jačala konkurentnost po pitanju pronalaženja „tiketa“ i dobila bi se prava slika vrijednosti i troška takvog načina formiranja rezervi, a čime bi privrednicima koji uvoze manje od 15.000 tona bilo omogućeno da aktivno učestvuju i u dijelu implementacije takvog zakona, dok će uvoznici koji nemaju kapaciteta i mogućnosti za formiranje rezervi svoju obavezu prenijeti na Upravu, shodno predlogu zakona - predlažu iz UNKCG.

Osim toga, kako navode, to što Jugopetrol sprovodi selektivnu prodaju sa terminala u Baru, tokom povećane potrebe za naftnim derivatima u turističkoj sezoni, govori da upravo ta kompanija stoju iza ovakvih zakonskih rješenja u kojima će samo oni i biti učesnici na javnim tenderima, „u formalnoj predstavi zadovoljavanja zakona, a sa jasnim i jedinim ishodom“.

Vladinim Prijedlogom zakona predviđeno je da se obavezne rezerve finansiraju kroz naknadu koja će biti sastavni dio prodajne cijene. Vlada će utvrđivati visinu naknade na prijedlog Ministarstva finansija, a dok to ne učini, Prijedlogom je predviđeno da visina naknade bez PDV-a bude po tri centa po litru odnosno kilogramu naftnih derivata.

Prijedlog zakona predviđa da Vlada formira Savjet za obezbjeđenje sigurnog snabdijevanja tržišta naftnim derivatima koje će biti zaduženo da Vladi predloži odluke o puštanju u promet obaveznih rezervi i sprovođenju mjera za rješavanje poremećaja u snabdijevanju.

Iz Vlade je rečeno da će usvajanjem ovog zakona, propisi u ovoj oblasti biti usklađeni sa evropskom regulativom, kojim će se stvoriti uslovi za formiranje obaveznih rezervi naftnih derivata, čime će se povećati sigurnost snabdijevanja i brzog djelovanja u slučaju poremećaja na tržištu. Time će, kako navode, biti povećana i kontrola kretanja naftnih derivata, ojačan sistem kontrole nad ovim tržištem, a pojačanim izvještavanjem biće unaprijeđeno i praćenje protoka naftnih derivata, a time i naplata prihoda za državni budžet. Iz Vlade ocjenjuju da će to doprinijeti da Crna Gora bude atraktivna i za potrebe regionalnog skladištenja obaveznih rezervi naftnih derivata.

Izvor:Pobjeda