POBJEDA: Crna Gora je dobila pozitivan IBAR, ipak nakon usvajanja Rezolucije o genocidu u Jasenovcu, Šarl Mišel je odgodio posjetu Crnoj Gori. Kako komentarišete dobijanje IBAR-a u atmosferi u kojoj se Crna Gora udaljava od evropskih vrijednosti? Šta nam onda znače evropski zakoni?

FELTEN: Pozitivan IBAR nije politička „nagrada“, već dokumentuje ocjenu koju dijele sve države članice, da je Crna Gora, kroz konkretne reformske korake i zakonodavstvo u oblasti vladavine prava, u tolikoj mjeri ispunila privremene standarde koje je postavila EU da sada može ući u narednu fazu procesa pristupanja EU.

Da bi se postigla takozvana mjerila zatvaranja i zatvaranje pregovaračkih poglavlja, sada je potreban kontinuiran, dosljedan, naporan rad u svim oblastima Vlade, Skupštine i brojnih državnih institucija. Nadam se da će Crna Gora zadržati novu dinamiku koju demonstrira u pripremama za buduće pristupanje EU i da donosioce odluka neće skrenuti ili odvratiti od svog reformskog puta inicijativama internih ili eksternih aktera koji ne idu u prilog ovom procesu.

POBJEDA: Crna Gora nije bila kosponzor Rezolucije o genocidu u Srebrenici, iako je Njemačka bila jedan od kosponzora. Kao odgovor na usvajanje ove rezolucije, usvojena je nova rezolucija kako bi se umirili partneri premijera. Kako vidite ove političke trgovine u zemlji koja je duboko ušla u istorijski revizionizam? Možemo li kao društvo ići naprijed?

FELTEN: Crna Gora je konstruktivno učestvovala u pregovorima o tekstu kojim je Generalna skupština Ujedinjenih nacija utvrdila Međunarodni dan sjećanja na genocid počinjen u Srebrenici. Izmjene i dopune teksta predložene od strane Crne Gore su u velikoj mjeri uzete u obzir.

Vremenski kontekst, oblikovanje teksta i izjave inicijatora u medijima, zapravo sugerišu da Rezolucija Jasenovac – Dahau – Mauthauzen, koju je crnogorski parlament usvojio najtješnjom većinom, čija finalna verzija, prema mojim saznanjima, još uvijek nije objavljena, je zapravo zamišljena kao odmazda i relativizacija Rezolucije Ujedinjenih nacija o Srebrenici. To je tužno. Treba odati počast žrtvama teških zločina počinjenih u prošlosti zbog samih žrtava. Trebalo bi da se suočimo sa, često gorkom, istinom o našim istorijama. Trebalo bi da zajedno analiziramo istoriju na način da nam ona otvori bolju zajedničku budućnost. U svojoj novijoj istoriji Njemačka snosi odgovornost za Holokaust. Već 75 godina trudimo se da izvedemo prave zaključke. U našim školama se bavimo odgovornošću Njemačke za Holokaust i zločine koje su počinili Njemci i u ime naše zemlje u Drugom svjetskom ratu. U našoj vanjskoj politici zalažemo se da se učini sve da se spriječe dalji genocidi, poput onih počinjenih u Ruandi i upravo onaj u Srebrenici. Upravo to je bila motivacija za našu podršku Rezoluciji Ujedinjenih nacija za uspostavljanje Međunarodnog dana sjećanja na Srebrenicu.

POBJEDA: Kako ocjenjujete odnose dvije države i da li će Berlin podržati rekonstruisanu vladu u koju će ući članovi bivšeg DF-a, kojima je mnogo bliža Rusija od Berlina i Brisela?

FELTEN: Odnosi između Njemačke i Crne Gore su veoma dobri i dodatno su poboljšani posljednjih godina. Pitanje da li će i u kom obliku doći do rekonstrukcije crnogorske vlade je za mene u domenu spekulacija. Inače, Njemačka ne podržava strane vlade, već njeguje odnose sa državama.

Naravno, što je veće povjerenje među akterima na obje strane, to će saradnja i odnosi biti bliskiji i bolji. Navešću jedan primjer: prije dvije sedmice, ministarka prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore, prof. dr Anđela Jakšić-Stojanović, boravila je u Njemačkoj. Ne samo da je u ime Crne Gore potpisala njemačko-crnogorski Sporazum o saradnji u oblastima kulture, obrazovanja, nauke, omladine i sporta, o kojem se pregovaralo više godina, već je sa raznim sagovornicima vodila odlične razgovore o razvoju i oblikovanju važnih projekata bilateralne saradnje.

POBJEDA: Koliko su njemački investitori zainteresovani za ulaganje u Crnu Goru i da li su postojeći zadovoljni uslovima poslovanja u našoj državi?

FELTEN: Postoji veliko interesovanje. Moj utisak je da postoji očekivanje da će Vlada sada sprovesti najavljene korake za poboljšanje okvirnih uslova za rad privatnog sektora u Crnoj Gori i za strane investicije. Takođe bi bio važan signal za njemačku ekonomiju ako bi zaista došlo do iskoraka u dva velika projekta njemačkih investitora, operatera vjetroparka i kompanije za maloprodaju životnih namirnica, koji su već godinama u pripremi.

POBJEDA: Ministarstvo vanjskih poslova je za posljednjih osam mjeseci dobilo četiri protestne note od susjednih država, Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Šta to govori o politici koju vodi parlamentarna većina, a šta o premijeru koji se kune u evropske integracije i regionalnu saradnju?

FELTEN: Nemamo potpuni pregled o broju i sadržini diplomatskih nota koje pominjete. Zato ne mogu da dam komentar na to. Ali jedno je jasno: kvalitet regionalne saradnje sa svim državama u regionu i aktivna promocija dobrosusjedskih odnosa, kao i održavanje stoprocentne usklađenosti sa zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom EU, koja se godinama praktikuje, su od najveće važnosti da Crna Gora uspješno prevali put ka EU.

POBJEDA: Kako komentarišete brutalno miješanje srpskog predsjednika Aleksandra Vučića u unutrašnja pitanja Crne Gore i ćutnju crnogorskih vlasti?

FELTEN: Crna Gora je nezavisna, suverena država. Ona ima pravo da bude tretirana kao takva i njen je prerogativ da sačuva svoju nezavisnost i suverenitet.

Crna Gora je ponovo postala regionalni „predvodnik“ na putu ka EU. Ako ste „predvodnik“, uvijek morate očekivati da će neki od drugih „učesnika trke“ ne samo to ispratiti sa divljenjem, već i sa izvjesnom dozom ogorčenosti. Siguran sam da su politički odgovorni ljudi u Crnoj Gori toga svjesni i vode računa o tome u svojoj vanjskoj politici.