U bezbjednosnom sektoru, kako je naveo, evidentan sukob oko imenovanja direktora Uprave policije, ima svoju ,,treću rundu”.

“Ono što izuzetno zabrinjava je reakcija, vezano za informaciju koja je izašla u medijima, o planiranom atentatu na počasnog predsjednika Crne Gore i dugogodišnjeg predsjednika i premijera, gospodina Mila Đukanovića, gdje oni koji bi trebalo da rade, i koji su na kraju krajeva bili u obavezi da tu informaciju prvi imaju i plasiraju medijima, sada ćute i bave se nekim stvarima koje su manje bitne, poput natpisa na policijskim kolima”, rekao je Nenezić.

Stanje u bezbjednosnom sektoru je, prema njegovim riječima, slika aktuelne većine, bezakonje, gdje svako vuče na svoju stranu i sve je stvar političkih kompromisa zarad interesa pojedinaca.

Komentarišući rad tužilaštva Nenezić se osvrnuo na nedavnu skupštinsku raspravu, o Izvještaju o radu Tužilačkog savjeta i Državnog tužilaštva, kada je poslanik Milan Knežević iznio optužbe da je imenovanju VDT-a, Milorada Markovića, prethodio dogovor unutar Vlade i između predstavnika aktuelne većine.

“Više puta je, od poslanika opozicije, postavljeno pitanje Markoviću da li je to tačno. Odgovor nijesmo dobili, a ćutanje je opravdavanje. Dovodi se u pitanje sam rad tužilačkih organa u Crnoj Gori, jer ne postoji sigurnost, ne postoji više ni jedan građanin Crne Gore, ja mislim, koji vjeruje u ove institucije, niti se osjeća sigurno u Crnoj Gori”, ističe Nenezić.

Već smo imali situacije gdje se novinarima crtaju mete, prisjetio se on i podsjetio na spaljivanje lutke na maskenbalu u Herceg Novom, sa likom crnogorskog pisca, novinara i kolumniste Andreja Nikolaidisa, na šta je, kako kaže, tužilaštvo ostalo nijemo, dok sa druge strane prepiske iz Sky aplikacije se prvo objave u pojedinim medijima, pa se tek nakon toga tužilaštvo bavi njima.

“Definitivno selektivan rad! Definitivno novinarima, koji zaista žele da nezavisno rade svoj posao, ovih dana i ovih mjeseci sigurno nije prijatno u Crnoj Gori”, naglašava Nenezić.

Komentarisao je i rad predsjednika Skupštine, i nedavno uručenje Trinaestojulske nagrade na Cetinju, napominjući da se, sve što aktuelni predsjednik Skupštine radi, što demonstrira i poručuje, dešava uz svesrdnu podršku parlamentarne većine, i prvenstveno premijera Spajića.

Prijedlog izmjena Zakona o državnoj imovini je, prema Nenezićevim riječima, dio kompromisa, a možda i ucjene, jer je očigledno, dodaje on, da se moraju zadovoljiti interesi pojedinaca, interesi onih koji su najviše uradili da aktuelna većina u ovom formatu postoji.

“Sam način ko je predložio izmjene Zakona o državnoj imovini, a to je šef odborničkog kluba PES- a Vasilije Čarapić, je dokaz da je posrijedi dogovor između Spajića i Mandića. Nije prvi put da se gospodin Čarapić koristi za taj neki ,,prljavi” posao, koji je predmet njihovog dogovora. Moramo da podsjetimo i na glasanje u Savjetu Evrope za prijem Kosova u taj organ, gdje je gospodin Čarapić prvo bio suzdržan, a nakon toga glasao za amandmane italijanske desnice. Definitivno je da neko zbog interesa, ovdje sad već mnogo krupnijih, želi da državnu imovinu maltene nekome preda ili proda, i na taj način produži vijek ovoj Vladi”, zaključio je Nenezić.