Ukoliko ovaj zakon prođe kroz poslaničke ruke, direktori škola i vrtića će se birati na osnovu kompetencija, a ministar će imati ponovo pravo odlučivanja, uz obrazloženje.

Prijedlog izmjena Zakona su potpisali poslanici i poslanice Jelenka Andrić, Branka Marković, Nađa Laković i Darko Dragović.

Prema važećem zakonu, direktora škola sada bira školski odbor, dok je prethodno zakonsko rješenje bilo da ministar prosvjete ima diskreciono pravo pri imenovanju direktora, a ministar samo potvrđuje izbor. Zakon je promijenjen prošle godine 1. maja, kako bi se, kako je tada rečeno, smanjio uticaj politike na izbor rukovodioca škola i vrtića.

U međuvremenu, kako je Pobjeda pisala, Prosvjetna inspekcija je donijela oko dvadesetak rješenja za razrješenje direktora škola, a samo je u jednom slučaju Školski odbor postupio po nalogu inspekcije. Tada je počelo da se postavlja pitanje svrsishodnosti Prosvjetne inspekcije, ukoliko ŠO ne postupa po rješenju, već ima ingerenciju da direktora za koga je inspektor donio rješenje o razrješenju – ostavi na toj poziciji.

Iz Ministartva prosvjete, nauke i inovacija su Pobjedi kazali da će se predloženim rješenjima unaprijediti stanje u ovoj oblasti i otkloniti određene nedoumice i problemi koji su evidentirani u proteklom periodu, a u najvećoj mjeri se odnose na izbor direktora obrazovno-vaspitnih ustanova.

- Svjedoci smo da važeće zakonsko rješenje, iako donijeto sa namjerom decentralizacije i depolitizacije u postupku izbora direktora, nije dalo očekivane rezultate. Naprotiv, važeće rješenje je imalo suprotan efekat, te je došlo do selektivne i različite primjene Zakona od strane organa upravljanja ustanova, što je za posljedicu imalo da ti organi ne izvršavaju pravosnažne sudske presude i rješenja inspekcijskih organa - kazali su Pobjedi iz resora kojim rukovodi Anđela Jakšić-Stojanović.

Iz tog resora su naveli da bi usvajanje predloženih izmjena Zakona obezbijedilo uslove za efikasnije funkcionisanje školskih i upravnih odbora, kao i ostvarivanje kvalitetnijeg rukovođenja radom obrazovno-vaspitnih ustanova.

Prema predloženim izmjenama Zakona, direktora javne ustanove bira i razrješava ministar. Ustanova dostavlja Ministarstvu prijave kandidata po konkursu za izbor direktora sa dokumentacijom, Ministarstvo razmatra prijave i dokumentaciju kandidata i sačinjava listu kandidata koji ispunjavaju uslove konkursa.

- Po prvi put u izboru direktora obrazovno-vaspitnih ustanova, kandidati sa liste podliježu provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti. Provjera će se vršiti putem testiranja u pisanoj formi i usmenim intervjuom na osnovu propisanih kriterijuma. Provjeru će vršiti komisija koju obrazuje ministar, a koju pored predstavnika Ministarstva, Zavoda za školstvo, odnosno Centra za stručno obrazovanje, čini i eksterni član iz reda istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja za koju se bira direktor, što će doprinijeti izboru najkompetentnijeg kandidata - pojasnili su iz Ministarstva.

Na ovaj način će se, kažu iz MPNI, obezbijediti transparentnost u postupku izbora i mogućnost odabira najboljih kandidata koji će ustanovom rukovoditi odgovorno, u najboljem interesu djece i nastavnog osoblja, uz poštovanje zakona i profesionalne etike.

Kada je Zakon izmijenjen, saopšteno je da se želi obezbijediti depolitizacija sistema, te su kritikovani prethodni ministri koji su direktore zapošljavali partijski. Prethodni ministar prosvjete Miomir Vojinović izrazio je bojazan da će se depolitizovati sistem. Rekao je da se plaši da će doći do ,,neviđenih pritisaka, na ljude koji u školskim odborima predstavljaju Ministarstvo prosvjete“.

- Plašim se da taj zakon ne donese neke druge rezultate, da nastavimo u nekom starom sistemu gdje nije došlo do potpune depolitizacije. Priznajem, svi smo svjedoci, znamo zbog čega je to tako – kazao je Vojinović ranije.

Zakon je donijet na inicijativu tadašnje poslanice Božene Jelušić. Govorila je tada da je teže manipulisati sa sedmoro ljudi iz odbora, nego da se daju ingerencije ministru da se dogovori sa partijama prema zaslugama u partijama, a ne u prosvjeti ili u bilo čemu što je struka, da po svojoj volji postavljaju ljude na menadžerske pozicije.

Ranije je bivša ministarka prosvjete Vesna Bratić masovno smijenila direktore i najavila da je to nužno kako bi se depolitizovao sistem. Kasnije je objelodanjeno da su direktorska mjesta podijeljena među partijama i Bratić je kritikovana što je obmanula javnost. Direktori su na sudu dokazali da su smijenjeni mimo zakona. Država je tužila bivšu ministarku Bratić i od nje traži nadoknadu štete, prenosi Pobjeda.