Ćelije će moći da se koriste za stvaranje biogoriva, borbu protiv globalnog zagrijavanja, razvijanje novog sitema zdravstvene zaštite, napredak u medicini, čak stvaranje oblika života vanzemaljaca na našoj planeti.

Dž. Krejg Venter, koji je pomogao u mapiranju ljudskog genoma i kreirao prvi sintetički oblik života na svijetu 2010. godine, objasnio je novu teoriju u knjizi „Speed of Light: From the Double Helix to the Dawn of Digital Life“.

- Dan kada ćemo biti sposobni da pošaljemo robotski kontrolisane genome na druge planete kako bismo učitali DNK sekvencu bilo kojeg vanzemaljskog života koji se tamo može naći, nije tako daleko. Ako budemo mogli da ih vratimo na Zemlju, moći ćemo da rekonstruišemo genome. Sintetička verzija „marsovskog“ genoma mogla bi da se iskoristi za kreiranje tamošnjeg života na Zemlji -rekao je Venter.

Ali, ovo je obostran proces. Ako bi vanzemaljci došli do ljudske DNK, i oni bi mogli da napraviti ljude na svojoj planeti.

Naučnici će moći da manipulišu i mijenjati DNK dodajući određene stavke, kako bi stvorili mikrobe „po mjeri“.

Prema Venteru, napredak u genomskoj tehnologiji biće dio „genetske revolucije“ i moći će ljudskom tijelu da da otpornost na bolesti i stvori životinje koje će služiti za hranu i lijekove. Ćelije bi mogle da se koriste i za povećanje inteligencije ili širenje ljudskog života. Dizajniranjem ćelija na kompjuteru, one bi postale digitalizovane, što bi ih učinilo dostupnim širom svijeta putem Interneta.

Venter želi da patentira prvi oblik života koji su stvorili ljudi, pod nazivom „Mycoplasma Laboratorium“.