On takođe vrši pritisak na Kongres da ratifikuje ustavni amandman kojim se ograničava predsjednički imunitet.

Bijela kuća je u ponedjeljak, 29. jula, detaljno opisala konture Bajdenovog prijedloga, za koji se čini da ima male šanse da ga odobri veoma podijeljeni Kongres na samo 99 dana do izbora.

Ipak, demokrate se nadaju da će to pomoći da se glasači fokusiraju na ova pitanja dok razmatraju kome da ukažu povjerenje na neizvjesnim izborima.

Vjerovatni kandidat demokrata, potpredsjednica Kamala Haris (Harris), koja nadmetanje protiv bivšeg republikanskog predsjednika Donalda Trampa nastoji da predstavi kao “izbor između slobode i haosa“, rekla je da je objektivnost suda dovedena u pitanje nakon nedavnih odluka.

Bijela kuća nastoji da iskoristi sve veći gnijev demokrata zbog pozicije Vrhovnog suda, koji ima konzervativnu većinu od 6-3, dajući mišljenja kojima su poništene značajne odluke o pravima na abortus i federalnim regulatornim ovlašćenjima koja su važila decenijama.

Liberali su takođe izrazili nelagodu zbog otkrića o, kako kažu, sumnjivim odnosima i odlukama nekih članova konzervativnog krila suda koje sugerišu da je njihova nepristrasnost dovedena u pitanje.

“Veoma poštujem naše institucije i princip podjele vlasti”, tvrdi Bajden u članku Vašington posta (the Washington Post) objavljenom u ponedjeljak.

“Ono što se sada dešava nije normalno i podriva povjerenje javnosti u odluke suda, uključujući i one koje utiču na lične slobode”, istakao je Bajden.

Haris je kasnije saopštila da američki narod mora da ima povjerenja u Vrhovni sud koji je uzdrman etičkim skandalima i odlukama koje poništavaju dugogodišnje presedane.

Ona je rekla da će predložene reforme “pomoći da se vrati povjerenje u Sud, ojača naša demokratija i osigura da niko nije iznad zakona”.

Bajden je planirao da govori o svom prijedlogu kasnije u ponedjeljak tokom obraćanja u Predsjedničkoj biblioteci LBJ u Ostinu u Teksasu, povodom obilježavanja 60. godišnjice Zakona o građanskim pravima.

On poziva na ukidanje doživotnog imenovanje sudija Vrhovnog suda. Po njegovom mišljenju, Kongres treba da usvoji zakon kojim bi se uspostavio sistem u kome bi aktuelni predsjednik imenovao sudiju svake dvije godine da bi proveo 18 godina u službi u sudu.

On tvrdi da bi ograničenja mandata pomogla da se osigura da se članstvo u sudovima menja sa određenom regularnošću i dodalo bi mjeru predvidljivosti procesu nominovanja.

Bajden takođe traži da Kongres usvoji zakon kojim se uspostavlja sudski etički kodeks koji bi zahtijevao od sudija da objelodane poklone, da se uzdrže od javnih političkih aktivnosti i distanciraju od slučajeva u kojima oni ili njihovi supružnici imaju finansijski ili drugi sukob interesa.

On poziva i na usvajanje ustavnog amandmana kojim bi se poništila nedavna odluka Vrhovnog suda o imunitetu po kojoj bivši predsednici imaju širok imunitet od krivičnog gonjenja.

Ta odluka produžila je odlaganje krivičnog postupka protiv Trampa u Vašingtonu zbog optužbi da je planirao da poništi poraz na predsjedničkim izborima 2020. i gotovo ukinula izglede da bi moglo da mu se sudi prije novembarskih izbora.

Prema anketarama, Amerikanci podržavaju ograničavanje dužine trajanja mandata sudija u najvišem sudu u zemlji.

Prošlog ljeta, anketa Centra za istraživanje javnih pitanja Associated Press-NORC pokazala je da je 67 odsto građana, uključujući 82 procenata demokrata i 57 odsto republikanaca, za ukidanje doživotnog izbora sudija Vrhovnog suda.

Prve tri sudije koje bi potencijalno bile pogođene ograničenjem mandata su konzervativci. Sudija Klarens Tomas (Clarence Thomas) je sudija Vrhovnog suda skoro 33 godine. Glavni sudija Džon Roberts (John Roberts) služi 19 godina, a sudija Semjuel Alito (Samuel Alito) je 18 godina u ovoj instituciji.

Sudije Vrhovnog suda služile su u prosjeku oko 17 godina od osnivanja do 1970. godine, rekao je Gabe Roth, izvršni direktor grupe Fik the Court. Od 1970. godine prosjek je oko 28 godina. I konzervativni i liberalni političari su se zalagali za ograničenja mandata.

“Ako sudije imaju ovoliku moć, onda bi to trebalo da budu pojedinci koji odražavaju Ameriku kakva jeste, a ne Ameriku od pre 30 ili 40 godina, produženu ruku predsjednika koji ih je imenovao i dalje utiču na politiku”, rekao je Rot.

U međuvremenu, mehanizam za primjenu etičkog kodeksa visokog suda mogao bi da uskladi sudije Vrhovnog suda sa drugim saveznim sudijama, koji podležu disciplinarnim meraka tako da svako može da podnese žalbu. Istraga može rezultirati ukorom. Prošle nedjelje, sudija Elena Kagan je javno pozvala na stvaranje načina za sprovođenje novog etičkog kodeksa, kao prva koja je to učinila.

Ipak, kada je u pitanju Vrhovni sud, stvaranje mehanizma za sprovođenje etičkog kodeksa nije tako lako kao što zvuči.

Državni tužilac je oduvek imao ovlašćenje da sankcioniše kršenje finansijskih pravila i pravila o otkrivanju poklona, ali očigledno nikada nije koristio tu moć protiv saveznih sudija, rekao je Stiven (Stephen) Gilers, stručnjak za pravnu etiku na Pravnom fakultetu Univerziteta u Njujorku.

Kongres je poslednji put ratifikovao amandman na Ustav pre 32 godine. U 27. amandmanu, ratifikovanom 1992. godine, stoji da Kongres može da usvoji zakon kojim se menjaju plate za članove Predstavničkog doma i Senata, ali takva promjena ne može da stupi na snagu sve dok se ne održe sljedeći novembarski izbori za Predstavnički dom.

Tramp je osudio reformu suda kao očajnički pokušaj demokrata da “utiču na odluke sudija”.

“Demokrate pokušavaju da se umiješaju u predsjedničke izbore i unište naš pravosudni sistem, napadajući svog političkog protivnika i naš časni Vrhovni sud. Moramo da se borimo za naše poštene i nezavisne sudove i da zaštitimo našu zemlju”, objavio je Tramp ovog mjeseca na svom sajtu Truth Social.

Sve se učestalije postavljaju pitanja oko etike Vrhovnog suda nakon otkrića o nekim od sudija, uključujući i to da je Tomas prihvatio luksuzna putovanja od megadonora Republikanske stranke.

Sudija Sonja Sotomajor (Sonia Sotomayor), koja je imenovana za vrijeme Obamine administracije, suočila se sa ispitivanjem nakon što se ispostavilo da je njeno osoblje često nagovaralo javne institucije koje su je bile domaćini da kupe primjerke njenih memoara ili knjiga za djecu.

Alito je odbacio pozive da se povuče iz predmeta Vrhovnog suda koji uključuju Trampa i optužene za pobunu 6. januara 2021. uprkos isticanju provokativnih zastava na njegovim kućama za koje neki vjeruju da sugerišu saosjećanje prema ljudima koji se suočavaju sa optužbama zbog napada na američki Kapitol da bi Tramp ostao na vlasti. Alito kaže da je zastave istakla njegova žena.

Demokrate smatraju da će Bajdenovi napori pomoći da se u fokus javnosti stave nedavne odluke visokog suda, uključujući presudu iz 2022. kojom se ukida ustavna zaštita žena za abortus, od strane suda sa konzervativnom većinom, uključujući troje sudija koje je imenovao Tramp.

Bajden je na početku mandata bio oprezan prema pozivima na reformu Višeg suda. Ali je vremenom sve više ukazivao da je Vrhovni sud odustao od tumačenja ustava koje je do tada preovladavalo.

Prošle nedjelje je tokom govora u Ovalnom kabinetu najavio da će nastaviti reformu Vrhovnog suda tokom posljednjih mjeseci na funkciji, nazvavši to “kritičnim za našu demokratiju”.

Izvor: radio slobodna evropa