Za crnogorskog reditelja Nikolu Vukčevića, koji se proizvodnjom grožđa i vina počeo baviti prije sedam godina, nakon iznenadne smrti oca, u želji da nastavi porodičnu tradiciju, ova ideja je neprihvatljiva. Godišnje, kako kaže, u zavisnosti od roda, proizvede između dvije i tri hiljade flaša vina, a godinama pokušava da se približi tržištu.

- Još nijesmo izašli, a ako se radi zdravo, pošteno i porodično, taj proces je opterećen, komplikovan i skup. Uvođenjem akciza, mi tek ulazimo u novo prolongiranje ili zatiranje – zabrinut je Vukčević.

Pad konkurentnosti 

Ukazuje da će, ukoliko Vlada uvede akcizu, uprkos protivljenju kompletne vinske zajednice, crnogorski proizvođači državi morati unaprijed da plate za nešto što još nije prodato, niti je sigurno da će biti prodato.

- Uvođenje akcize prijeti konkurentnosti crnogorskog vina malih porodičnih vinarija, koje su ionako preopterećene borbom sa proizvodima krupnog kapitala, te regionalnog i međunarodnog tržišta, takođe krupnog kapitala, a čija vina su zbog obima ekonomije, odnosno većeg obrta i nižih cijena, jeftinija u odnosu na naša. To će za posljedicu imati dodatno opterećenje jedne od rijetkih grana finalne proizvodnje u Crnoj Gori – kazao je Vukčević Pobjedi dodajući da je MPŠV već moralo da reaguje u zaštitu onoga što nam je ostalo, ako to već nije učinilo.

Da uvođenje akcize na vina neće doprinijeti razvoju crnogorskih vinarija, smatraju i u MPŠV. Pobjedi su kazali da bi usvajanje ovog prijedloga bilo problematično za dalji razvoj vinskog sektora, dodajući da bi izvjesno došlo do jačanja sivog tržišta i nekonkurentnosti domaćih brendova na unutrašnjem tržištu.

Ukazuju da je Vladin stav da je neopravdano da vina, kao alkoholna pića, koja mogu biti štetna po zdravlje, budu izuzeta iz akciza, ali da razumiju crnogorske vinare koji kompletnu proizvodnju plasiraju na domaćem tržištu, uključujući i Plantaže sa preko 60 odsto proizvodnje

- Treba imati na umu da nijedna država, koja ima razvijen vinski sektor, neuporedivo veću proizvodnju i izvoz vina sa svjetskom reputacijom, kao što su Italija, Španija, Portugalija, Grčka, Austrija, Njemačka, Mađarska, Hrvatska, ne primjenjuje ovakva finansijska opterećenja. U državama iz okruženja, koje se kao i Crna Gora bore za pozicioniranje svojih vina na međunarodnom tržištu, Makedonija, Slovenija, Srbija, akcize na vino su nula eura. Smatramo da bi u cilju razvoja vinogradarstva i proizvodnje vina u Crnoj Gori, trebalo da se nađe kompromisno rješenje, s obzirom na to da je ovaj dokument još u fazi javne rasprave. Na ovaj način bi se sprovele mjere Vlade Crne Gore, a istovremeno zaštitili proizvođači koji svojim proizvodima na najbolji način predstavljaju svoju državu – kazali su Pobjedi iz resora Jokovića.

Podsjećaju i da je u proteklih 20 godina uložen veliki napor u revitalizaciju postojećih i zasnivanje novih vinograda, te izgradnju objekata za proizvodnju i degustaciju vina, te da je broj proizvođača sa četiri, koliko ih je bilo 2007. godine, porastao na 117, koliko ih je trenutno.

Zaštita domaće proizvodnje

Vukčević smatra da bi akciza jedino imala smisla u slučaju zagarantovanog tržišta, kao u slučaju prodaje goriva ili kada je proizvod luksuz, poput jakih alkoholnih pića ili ako bi se akcize uvele na uvozne proizvode u cilju zaštite domaće proizvodnje.

- U slučaju da se uvedu akcize na male proizvođače crnogorskih vina, to znači da će cijena po flaši da se poveća i da će se time opteretiti naša borba za još jedan problem. Od akcize na vina je predviđeno da ,,Evropa sad 2“ inkasira četiri miliona eura. Nažalost, prije predviđam odlazak na crno tržište značajnog dijela porodičnog vinskog obrta u Crnoj Gori, postepeno gašenje progresa koji se dešavao do ovog trenutka i lošije dane za vinare, vinogradare i njihove porodice. Samim tim, planirani iznos se neće inkasirati – ocjenjuje Vukčević.

Upozorava da ćemo, ukoliko MPŠV ne stane u zaštitu malih proizvođača kreiranjem nekog ekskluziviteta za određeni limitirani obrt u odnosu na akcizu, svjedočiti propasti jedne od rijetkih zdravih poljoprivrednih grana.

Uvođenje akcize definitivno će loše uticati i na poslovanje najvećeg crnogorskog proizvođača Plantaža, kako su nam kazali iz ove kompanije.

- Neizbježan rast cijena, uzrokovan akcizom, negativno će se odraziti na konkurentnost na tržištu, pa samim tim i na prodaju. Posebno će biti pogođen segment vina niže cjenovne kategorije. Kao primjer negativnog uticaja akciza, možemo navesti rakiju, čija je prodaja i konzumacija značajno opala nakon uvođenja akcize. Postoji realna bojazan da se sličan scenario ponovi i sa mirnim vinima. Za proizvođače, kao i za ljubitelje i potrošače vina, ovo definitivno nije podsticajna mjera. Sigurno je da će negativno uticati na prodaju i potrošnju vina, što predstavlja značajan izazov za cijelu industriju – kazali su Pobjedi iz Plantaža.

Sanja Radonjić iz Plantaža je tokom javne rasprave o Nacrtu fiskalne strategije ukazala da nijedna vinska zemlja, koja je istovremeno i turistička, nema ovu akcizu. Izuzetak je, kako je navela, Francuska, sa četiri centa po litru, što je šest puta manje u odnosu na ono što se planira kod nas. Ocijenila je da se vina ne mogu izjednačavati sa konditorskim proizvodima.

- Trudimo se da mapiramo Crnu Goru kao turističko-vinsku destinaciju, a vi sa ovim hoćete da poručite da je vino štetno i da bude skuplje. Želimo da radimo na vinskoj kulturi, a ovo nam ne ide u prilog kao destinaciji – kazala je Radonjić napominjući da sva istraživanja pokazuju da je umjerena konzumacija vina povoljna i tražeći da se ova ideja još jednom razmotri.

Kao objašnjenje za tu mjeru, Biljana Peranović iz Ministarstva finansija je ukazala da je u tim zemljama koje nemaju akcizu, opterećenje poslodavaca na rad značajno veće, odnosno iznosi 40 odsto u odnosu na 16 odsto koliko bi po programu ,,Evropa sad 2“ trebalo da bude kod nas. Ukazala je da će za male proizvođače biti predviđene podsticajne mjere.

Osim Plantaža, većina ostalih proizvođača ima porodične vinarije i ne zapošljava veliki broj radnika, uz eventualno angažovanje sezonske radne snage.

Stav udruženja

Svoj glas protiv uvođenja akcize dali su i Nacionalno udruženje vinara i vinograda, Inicijativni odbor za osnivanje grupacije vinara i vinogradara pri Privrednoj komori, Evropski red vinskih vitezova Legatura Crna Gora i Nacionalno udruženje somelijera. Oni su MPŠV uputili inicijativu da se odustane od ove ideje, a odgovor još čekaju. Ovim i povodom nedoumica ostalih privrednika, sjutra bi u Privrednoj komori trebalo da bude održan i sastanak sa premijerom Milojkom Spajićem.

U dopisu su naveli da je Crna Gora kolijevka mnogih autohtonih sorti grožđa, među kojima su najznačajniji vranac i kratošija ukazujući na veliki potencijal i podsjećajući da su još prije više od vijeka crnogorska vina u svijetu nagrađivana. Dodaju da i pored toga, Crna Gora zaostaje za bivšim jugoslovenskim republikama, jer su kolektivizacijom i stvaranjem ogromne državne kompanije, praktično nestali značajni tradicionalni proizvođači. Osim toga, kako navode, privatni vinari su izloženi nelojalnoj konkurenciji uvoznih vina.

- Po CEFTA sporazumu, do nivoa ugovorene kvote od 350.000 litara, uvozna vina su oslobođena akciza. Ukoliko se ovaj plan usvoji, to bi moglo da dovede do gašenja proizvodnje vina u privatnom sektoru, posebno malih proizvođača i gubitka egzistencijalnih prihoda mnogih porodica – upozorili su iz ovih udruženja.

Vinar i predsjednik Udruženja vinskih vitezova Ljubiša Krgović je na javnoj raspravi ocijenio da je riječ o kabinetskoj odluci donijetoj bez dovoljno promišljanja i sagledavanja posljedica na proizvođače vina.

- Odluka je suprotna poljoprivrednoj politici da podstiče i subvencioniše, a sada se donosi mjera da se uvede dodatni namet. Za neku vinariju koja proizvodi 40 hiljada boca, to je nekih 10.000 eura. Značajan dio morate da prodate bez zarade, da biste platili tu akcizu - kazao je Krgović.

Dodaje da, ukoliko bi se akciza uvela i na strana vina, to bi rezultiralo kontramjerama ovih država, ali ukoliko se ne uvede, već taj namet budu imala samo domaća vina, uz postojeću kvotu, proizvođači će dodatno biti izloženi nelojalnoj konkurenciji.

Registrovano 117 vinarija

U Crnoj Gori je registrovano 117 vinarija, a MPŠV je u 2019. godini dalo dozvolu za stavljanje u promet za 101.493 hektolitra (hl), u 2020. godini za 97.230 hl, u 2021. godini za 124.922 hl, u 2022. godini za 115.416 hl, dok je prošle godine rješenje izdato za značajno manju količinu vina i to 88.449 hl.

Prošlogodišnji uvoz vina, pjenušavih i mirnih, iznosio je preko 13 miliona eura, a, kako navode iz MPŠV, bilježi se suficit kada je riječ o izvozu crnogorskih vina koji je prošle godine bio za skoro 400.000 eura veći od uvoza.

- Posmatrano u količini, u 2023. godini u Crnu Goru je uvezeno 4,7 miliona

kg (kg je univerzalna mjera po SMTK klasifikaciji koju sprovodi MONSTAT), od čega se 407.514 kg odnosilo na pjenušava vina, dok se 4,29 miliona kg odnosilo na mirna vina – kazali su Pobjedi iz MPŠV.

Izvor: Pobjeda