Vlada je juče usvojila Informaciju o potrebi sagledavanja mogućnosti uvođenja posebnog krivičnog djela napada na lica koja obavljaju djelatnost obrazovanja i vaspitanja kroz izmjene i dopune Krivičnog zakonika Crne Gore.

U Informaciji se Vlada poziva na istraživanja koja kažu da je svaki četvrti zaposleni u prosvjeti doživio neku vrstu nasilja, bilo verbalnog ili fizičkog, a vjeruju da si stroža regulativa uticala i na prevenciju i odvraćanje potencijalnih počinilaca od napada.

U Prosvjetnoj zajednici Crne Gore za Portal RTCG kažu da, još od osnivanja 2017. godine, insistiraju da se zakonski reguliše status prosvjetnih radnika kao službenih lica.

“Ovim inicijativom MPNI, a koju je, koliko vidim, prihvatila Vlada Crne Gore, ta ideja ima šansu da dobije institucionalni okvir. Zakonska zaštita prosvjetnih radnika u njihovom radnom okruženju bio bi konačni pokazatelj da je sistem ozbiljno shvatio značaj koji obrazovne institucije imaju za jedno društvo, ali i prepoznao nezadovoljavajuće uslove u kojima se naš rad odvija”, kaže član UO Prosvjetne zajednice, nastavnik u cetinjskoj školi Petar Špadijer.

On ističe da je do sada je sigurnost nastavnika bilo ostavljena unutrašnjoj organizaciji škole.

“Ovaj akt budi nadu da će se ta obaveza zakonski regulisati”, zaključuje Špadijer.

U informaciji koju je Vlada usvojila navodi se da obrazovanje predstavlja temelj svakog društva i da je cilj da se u narednom periodu izgradi moderan, efikasan i inkluzivan obrazovni sistem.

"Imajući u vidu da je prema javno dostupnim istraživanjima svaki četvrti zaposleni u prosvjeti doživio neku vrstu nasilja, bilo verbalnog ili fizičkog, mišljenja smo da je neophodno raditi na osnaživanju njihovog položaja u društvu, između ostalog i kroz pružanje krivično pravne zaštite u toku obavljanja obrazovno-vaspitnog rada odnosno u vezi sa poslovima koje obavljaju prosvjetni radnici", navodi se u dokumentu koji je Vlada usvojila.

Za institucionalnu zaštitu

Opštim zakonom o obrazovanju i vaspitanju propisano je da su obrazovanje i vaspitanje djelatnosti od javnog interesa dok Krivični zakonik ne prepoznaje obavljanje djelatnost obrazovanja kao posao od javnog značaja.

Članom 142 stav 3 tačka 32 Krivičnog zakonika Crne Gore, propisano je da se poslom od javnog značaja smatra obavljanje profesije ili dužnosti koje je povezano sa povećanim rizikom za bezbjednost lica koje ga obavlja u oblasti javnog informisanja, zdravstvene zaštite i pravne pomoći pred sudskim i drugim državnim organima.

“Prepoznavanje obavljanja obrazovno-vaspitne djelatnosti poslom od javnog značaja, prosvjetni radnici bi određeni vid krivično-pravne zaštite pronašli i u kvalifikovanim oblicima krivičnih djela; ubistva iz čl.144, teška tjelesna povreda iz čl.151, prinuda iz čl.165 i ugrožavanje sigurnosti iz čl. 168 Krivičnog zakonika Crne Gore”, navodi se vladinom dokumentu.

Dodatno, propisivanjem krivičnog djela napada na lica koja obavljaju obrazovno-vaspitnu djelatnost kroz izmjene i dopune Krivičnog zakonika Crne Gore, prvi put bi se ostvarila funkcija krivično-pravne zaštite i zaštite javnog interesa u smislu gonjenje i procesuiranja počinilaca ovih krivičnih djela po službenoj dužnosti.

“Trenutno, prosvjetni radnici u slučaju napada, bilo od strane učenika ili roditelja, imaju krivično-pravnu zaštitukao i svi građani, bez posebnih benefita koje bi trebali uživati s obzirom na značaj i doprinos koji ostvaruju za cjelokupno društvo”, navodi se u Informaciji.

Kako se navodi, prepoznavanje radnih aktivnosti prosvjenih radnika kao posao od javnog značaja, te uvođenje novog krivičnog djela napada na lica koja obavljaju obrazovno-vaspitnu djelatnost u Krivični zakonik Crne Gore, kojim bi se inkriminisali napadi na prosvjetne radnike pri obavljanju obrazovno-vaspitnog rada, ostvarila bi se zaštitna funkcija krivičnog prava.

“Ona bi se ogledala prije svega kroz generalnu prevenciju, odvraćanje potencijalnih počinilaca od napada, ali i propisivanjem strožih krivičnih sankcija počiniocima koje bi odgovarale prouzrokovanoj društvenoj opasnosti”, navodi se u Informaciji koju je Vlada usvojila.

Normativnim regulisanjem i uvođenjem tog krivičnog djela, Vlada Crne Gore i Ministarstvo prosvjete nauke i inovacija će kako poručuju iz Vlade, u konačnom, ukazati da teži ispunjenju cilja izvanredno obrazovanje za izvanrednu Crnu Goru koje mora počivati na stvaranju uslova u kojima bi se nosioci ove društveno važne djelatnosti osjećali bezbjedno u vršenju povjerenih im poslova.

“Takođe na ovaj način se utiče na stvaranje ambijenta u kome će svaki pojedinac u obrazovno-vaspitnoj djelatnosti osjetiti institucionalnu zaštitu. Proaktivnim djelovanjem će se ujedno i prosvjetni radnici osnažiti da krivična djela kojima se ugrožava njihov integritet redovno prijavljuju nadležnim organima”, zaključuje se u Informaciji koju je Vlada usvojila.