To stoji u prvostepenoj presudi koji je donio sudija podgoričkog Osnovnog suda Mirza Ademović, po tužbi države za naknadu štete.

Država je spor protiv direktorice Agencije pokrenula nakon inicijative Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS), krajem novembra 2022. MANS je tada apelovao na instituciju Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa da u ime države zatraži naknadu štete zbog neispunjavanja ugovorene obaveze prilikom kupovine stana po povoljnim uslovima.

Perović je od sredine aprila u kućnom pritvoru jer je Specijalno državno tužilaštvo tereti da je zloupotrijebila službeni položaj u Agenciji za sprečavanje korupcije i oštetila budžet za više od 100.000 eura.

Šta piše u presudi
U presudi se navodi da je Perović, kao sudija i predsjednica Osnovnog suda u Cetinju u svojstvu kupca sa tim sudom - prodavcem, zaključila Ugovor o prodaji nepokretnosti pod povoljnim uslovima 11. januara 2018, a da se radi o stanu oznake na prvom spratu površine 86,45 kvadrata i ostave površine 7,74 metara kvadratnih.

“Predmetni stan tuženoj je dodijeljen na osnovu Odluke Sudskog savjeta - Komisije za rješavanje stambenih potreba sudija... Tužena se predmetnim ugovorom, u skladu sa odredbom člana 32 stav 3 i 4 Pravilnika o načinu i kriterijumima za rješavanje stambenih potreba sudija, obavezala da će ostati na sudijskoj funkciji najmanje pet godina od dana zaključenja ugovora, a ukoliko joj njenom voljom prestane sudijska funkcija prije isteka tog roka, ista se obavezala da vrati stan ili nadoknadi njegovu tržišnu vrijednost koja je važila na dan zaključenja ugovora”, stoji u presudi.

Navodi se da je zastupnik države - institucija Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa u tužbi naglasila da Perović tu obavezu nije ispoštovala, s obzirom na to da joj je funkcija prestala, po sopstvenoj volji, u julu 2020, kada je imenovana za direktorku Agencije.

Država je tražila da Perović isplati 58.539,7 eura, što je, prema nalazu vještaka, razlika između tržišne vrijednosti stana i 31.960,3 eura - cijene po kojoj je Perović kupila nekretninu od 87 kvadrata po povoljnim uslovima.

Sudija Ademović konstatuje da “Pravilnik o načinu i kriterijumima za rješavanje stambenih potreba sudija propisuje da ugovori koji se zaključuju sa sudijom koji ima manje od 10 godina sudijskog staza moraju da sadrže odredbu da je sudija dužan ostati na sudijskoj funkciji najmanje pet godina od dana zaključenja ugovora”, a da je u suprotnom dužan da vrati stan, kredit ili zemljište ili nadoknadi tržišnu vrijednost.

“U Ugovoru o prodaji nepokretnosti pod povoljnim uslovima od 11.01.2018. godine, tužena se obavezala da će, shodno pomenutom članu iz Pravilnika, ostati na sudijskoj funkciji najmanje pet godina od dana zaključenja ugovora, te da će ukoliko joj sudijska funkcija prestane njenom voljom prije isteka tog roka vratiti stan, ili naknaditi tržišnu vrijednost. Međutim, ugovorenu obavezu tužena nije ispoštovala, već joj je dana 24.07.2020. godine na osnovu njene volje prestala sudijska funkcija, o čemu je obavijestila Sudski savjet, a već 25.07.2020. je imenovana za direktoricu Agencije. Nije prihvatljiva teza tužene o drugačijem računanju roka od pet godina, već je, po mišljenju ovog suda, da bi izbjegla posljedice vraćanja stana iii plaćanja istog po tržišnoj vrijednosti, ista od momenta zaključenja ugovora morala ostati na sudijskoj funkciji bar do 12.01.2023. godine, što nije učinila”, naglašeno je u presudi, u koju su “Vijesti” imale uvid.

Odbrana
Za sudiju Ademovića nijesu od značaja navodi odbrane Perović da nije ni stekla pravo svojine nad nekretninom, jer stan nije bio upisan na njeno ime u katastar nepokretnosti.

“Međutim, to što tužilja nije bila upisana kao vlasnica stana nije od uticaja za drugačije presuđenje... Činjenicom da je tužena kao ustupilac sva svoja prava po pitanju predmetnog strana prenijela na J. R. prije nego što je upisana kao vlasnica, jer je stan još uvijek bio u izgradnji, ne izvinjava istu obaveza koju je preuzela po Ugovoru o prodaji nepokretnosti pod povoljnim uslovima...”, naglašeno je u presudi.

Teza tužene strane, navodi se, bila je i da je Ugovor o prodaji po povoljnim uslovima po svojoj sadržini predugovor...

“Da predmetni predugovor ne proizvodi pravno dejstvo bez zaključenja glavnog ugovora, kako to navodi tužena, postavlja se pitanje kako bi onda ona mogla isti taj stan da ustupi trećem licu i da prenese prava i obaveze na to lice, odnosno da saglasnost da se kupac može uknjižiti u katastar nepokretnosti, te konačno, da stoji taj pravni rezon tužene postavlja se pitanje - kako bi onda tužena od kupca naplatila kupoprodajnu cijenu”, precizirano je u presudi.

Sud je, stoji u presudi, prihvatio nalaz i mišljenje vještaka i na njemu zasnovao odluku o visini štete.

“Sud je tužiocu na dosuđeni iznos dosudio i zakonsku zateznu kamatu, počev od 17.05.2019. godine kao dana zaključenja Ugovora o prenosu prava i obaveza UZZ br. 305/19, a shodno odredbi čl. 284 st. 1 Zakona o obligacionim odnosima”, zaključuje Ademović.

Perović je druga javna funkcionerka kojoj je prvostepenom presudom određena sankcija da nadoknadi novac zbog štete koju je prouzrokovala po državni budžet. Nedavno je sudija Osnovnog suda u Podgorica Sanela Efović utvrdila da bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić mora državi da vrati 11.525,67 eura, uz zakonske kamate, jer je 2017. bio odgovoran za štetu nastalu zbog povrede prava ličnosti advokata Gorana Rodića, Siniše Gazivode i Marije Radulović.

Država u ovom trenutku pred sudom traži da štetu po budžet nadoknadi i bivša ministarka prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesna Bratić, koja je 2021. potpisala desetine razrješenja direktora vaspitno-obrazovnih ustanova. Većina njih je tužila državu, a sudovi dosudili da su odluke o njihovom razrješenju bile nezakonite, zbog čega će, ranije je procijenjeno, po državu nastati šteta od oko 300.000 eura.

Pravosuđe mora da štiti javni interes
Direktor Istraživačkog centra MANS-a Dejan Milovac kazao je juče “Vijestima” da je presuda očekivana “imajući u vidu količinu i solidnost dokaza koju je prezentovala kancelarija Zaštitnika u ovom predmetu”.

“Nadamo se da će presuda nakon pravosnažnosti postati dio redovne sudske prakse koja će osigurati da dobar dio novca koji je nezakonito otuđen iz budžeta, bude u konačnom vraćen građanima Crne Gore. Sudska praksa kojom se štiti javni interes je nešto što se očekuje od crnogorskog pravosuđa u procesu EU integracija. Presedani poput ovog treba i moraju da budu i opomena za sve one javne funkcionere za koje postoji sumnja da su se nezakonito okorisitili na račun državnog budžeta, da je za pravdu potrebno vrijeme, ali da je to proces koji se mora nastaviti”, kazao je Milovac.

I Marija Popović Kalezić iz NVO CEGAS očekuje da će “ova presuđenja biti indikatori i inicijatori novih postupaka za utvrđivanje odgovornosti i eventualne krivice za propuste u radu i postupanju, kroz pravosudni sistem, upravo kroz nadležno tužilaštvo i sudove”.

“Ovim presudama i ovim optužnim aktima, moraju se ozbiljno pozabaviti Sudski i Tužilački savjet. Moramo stati na kraj selektivnoj pravdi, političkim, kriminalnim i interesnim uticajima na sudstvo i tužilaštvo, kao i zloupotrebama službenih dužnosti, od onih koji moraju biti nosioci vladavine prava”, naglasila je ona.

Prema riječima Popović Kalezić, “ne čude presude kojim svjedočimo, ako uzmemo u obzir višedecenijsku zarobljenost institucija partitokratskim režimom”.

“Ali se plašim da se na njima neće stati, i da kao država i društvo, u jačanju pravosudnog sistema, nijesmo uradili potrebno, da se slične ne ponove. Jasno je da je šteta za državu i više nego velika, kako u pravnom, tako i u materijalnom smislu. Po Zakonu o obligacionim odnosima kao i Zakona o državnom tužilaštvu, teško možemo vjerovati da se država može naplatiti od onih koji su krivci za očigledno neizvedene i loše optužne akte, ako uzmemo u obzir da će opseg iznosa prouzrokovane štete biti veliki. Vršenje krivično procesnih radnji, van osnovnih načela i pravila predviđenih ZKP, od strane ovlašćenih lica (pretres, oduzimanje predmeta, prisluškivanje telefonskih razgovora, javnim objavljivanjem nezakonito prikupljenih informacija), teško da možemo razumjeti kao propust u redovnom poslu. Ovo je odavno trebalo da bude alarm, kako za Sudski, tako i Tužulački savjet, da svojim nadležnostima i mehanizmima kojima raspolažu uđu u suštinsku kontrolu predmeta, iz svojih redova”, ocijenila je Popović Kalezić.

Neselektivnost u kontroli i jasnim utvrđivanjem odgovornosti, poručuje ona, može se pokazati spremnost da se posljedice smanje, ako ne i u konačnome zaustave.