Iako je Uprava za statistiku mjesecima insistirala na promjenama odredbi koje direktno utiču na obradu i objavljivanje podataka prikupljenih tokom prošlogodišnjeg popisa, one su se našle na dnevnom redu tek u posljednjem trenutku, i to na prijedlog opozicione Demokratske partije socijalista. Kako je naveo predsjednik Skupštine Andrija Mandić, o izmjenama se glasalo „u skladu sa dogovorom koji je postignut na relaciji premijer – opozicija“.

Promjene su usvojene uz potpunu saglasnost svih prisutnih poslanica i poslanika, a sa po jednim amandmanom koji je predložio Zakonodavni odbor. Takođe, promjene Zakona o zaštiti podataka o ličnosti pratio je amandman Odbora za ljudska prava, a o zdravstvenoj zaštiti amandman Zdravstvo rad i socijalno staranje.

Kada je procedura u Skupštini okončana, ostala su brojna otvorena pitanja, na koje smo odgovore potražili od najodgovornijih za cijeli proces popisa, u Monstatu.

Iz Uprave za statistiku Pobjedi je rečeno da „izmjene seta zakona koji se odnose na registre imaju za cilj da omoguće Upravi za statistiku obradu i upoređivanje sa podacima prikupljenih popisom“. Ovakva mogućnost već je precizirana Zakonom o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova i Zakonom o zvaničnoj statistici i sistema zvanične statistike, ali su za nastavak aktivnosti morali da se usklade i drugi zakoni.

- Nakon što se završe sve provjere podataka popisa, odnosno upoređivanje sa podacima iz registara, kao i kontrola etničko-kulturoloških karakteristika od strane građana putem softvera, steći će se uslovi za objavu podataka - precizirali su iz Monstata.

Uz to, plan je da svi podaci sa popisa budu zvanično prezentovani do kraja godine. Biće objavljivani sukcesivno, a tome će, očekivano, prethoditi sve potrebne kontrole podataka. Prvi, ujedno preliminarni rezultati popisa stanovništva, domaćinstava i stanova objavljeni su 25. januara ove godine. Prikupljeni podaci odnose se na stanje koje je bilo 31. oktobra 2023. godine u 24 sata, što se smatra referentnim momentom popisa.

Dakle, na kraju oktobra prošle godine u Crnoj Gori je živjelo 633.158 stanovnika. Popis je obuhvatio 217.441 domaćinstvo, 396.873 stana i 1.400 naselja. Najveći broj građana registrovan je u Podgorici, Nikšiću, Baru i Bijelom Polju, u kojima sada živi više od polovine crnogorskog stanovništva. Inače, podaci su prikupljeni od 673.203 osobe. U sprovođenju i objavljivanju podataka sa ovog popisa, Monstat se oslanja na iskustva sa ranijih velikih statističkih istraživanja.

- Praksa dosadašnjih popisa bila je da se prvo objave podaci o broju stanovnika i njihovim etničko-kulturološkim karakteristikama, zbog velike zainteresovanosti od strane šire javnosti. Nakon toga, sukcesivno su obrađivani i objavljivani ostali podaci, poput pola i starosti osoba, bračnog stanja, državljanstva, znanja stranih jezika, poznavanja rada na računaru, te pitanja koja se odnose na invaliditet, ekonomsku aktivnost stanovništva, podatke o stanovima, domaćinstvima i porodicama - rekli su Pobjedi iz Uprave za statistiku, navodeći da će se istim smjernicama rukovoditi i pri objavljivanju podataka popisa iz 2023. godine.

S obzirom na to da su preliminarni rezultati popisa već poznati, a to su oni o broju stanovnika, domaćinstava, stanova i naselja, Zakona o popisu nalaže da svi naredni podaci budu objavljeni kao konačni.

No, konačni iznos sredstava koji je država izdvojila za popis iz 2023. godine, biće poznat kada se sve potrebne aktivnosti u potpunosti kompletiraju, od pripreme popisnog materijala, angažovanja i obuke popisivača i onih koji unose podatke u bazu, do sistematizacije, upoređivanja i objavljivanja podataka. Kako je Pobjedi rečeno iz Monstata, njihova je obaveza da do 31. marta detaljno obavijeste Vladu o svim utrošenim sredstvima i izvršenim poslovima koje su imali tokom prethodne godine.

- Pošto se popisne aktivnosti sprovode i u 2024, Uprava za statistiku će pripremiti za Vladu isti izvještaj za ovu godinu do 31. marta 2025. godine - dodali su iz Monstata.

Dakle, objavljivanje rezultata sada zavisi, prije svega, od termina kada će softver za kontrolu pojedinih podataka biti spreman za upotrebu, što podrazumijeva i nezavisnu reviziju njegovog koda. Prema ranije sprovedenom tenderu, softver bi trebalo da bude završen najdalje do 16. avgusta. U međuvremenu, Monstat treba da izabere IT kompaniju koja će kontrolisati softver, za koju raspisani tender traje do 6. avgusta.

Kako Zakonom o popisu nije definisano koliko dugo će građani moći da provjeravaju svoje podatke o etničko-kulturološkim karakteristikama, izgleda da će konačan termin objavljivanja podataka sa popisa biti poznat najranije u drugoj polovini avgusta.

Krajnji rok mart 2026
Iz Evropske statističke agencije „Eurostat“ stiglo je do sada više sugestija o što hitnijem objavljivanju podataka sa popisa 2023. No, iz Monstata potcrtavaju da u tome ne kasne.

- Razumljiva je zainteresovanost korisnika za podacima popisa, ali Uprava za statistiku prevashodno vodi računa o poštovanju zakonski definisanih obaveza, te će u skladu sa tim popisni podaci biti objavljeni čim se zadovolje svi preduslovi za njihovu objavu - rečeno je Pobjedi.

Kada je riječ o rokovima objave podataka, Eurostat je dao jasne smjernice za sve države koje su popis završile u 2021. godini, koja je i bila predviđena za te aktivnosti.

- Podsjećamo da su zemlje članice EU koje su sprovele popis u 2021. godini bile u obavezi da rezultate dostave Eurostatu 27 mjeseci od kraja referentne godine sprovođenja popisa - saopšteno je iz Monstata.

Kada se taj princip primijeni na crnogorski popis, to znači da bi krajni rok objavljivanja rezultata bio kraj marta 2026. godine.

- Dakle, Uprava za statistiku nije u riziku kašnjenja objave podataka, imajući u vidu da je popis sproveden 2023. godine - ističu iz Monstata.