Izdvojio bih slučajeve HTP "Boka“ AD, Herceg Novi, i postupak izdavanja u zakup proizvodnih kapaciteta u pogonima Čeličane i Kovačnice, koji čine dio kompanije "EPCG-Željezara Nikšić“, kao najbitnije postpke koje smo razmatrali, kazao je u razgovoru za Portal RTCG predsjednik Komisije Uglješa Urošević (PES).

On je podsjetio da su na poslednjoj sjednici koja je odžana krajem jula razmatrili postupak privatizacije privrednog društva HTP "Boka“ AD, Herceg Novi i da smo se donijeli zaključke u vezi sa razmatranjem ovog postupka privatizacije. 

"Komisija za praćenje i kontrolu postupka privatizacije traži da Privredni sud Crne Gore dostavi Komisiji potpunu informaciju koja se odnosi na postupak uvođenje stečaja u HTP 'Boka' AD Herceg Novi, koji je pokrenut od strane Poreske uprave, zbog kršenja Plana reorganizacije i neplaćanja dospjelog poreskog duga. Komisija za praćenje i kontrolu postupka privatizacije zahtijeva da Specijalno državno tužilaštvo i Uprava policije preispitaju prodaju 33,3% akcijskog kapitala kompanije HTP 'Boka' AD, Herceg Novi kompaniji Ellena group za 350.000 eura, imajući u vidu nedostatak transparentnosti ovog posla, kao i eventualna ograničenja, koja se odnose na trgovinu akcijama HTP 'Boka' na berzi", kazao je Urošević. 

Komisija za praćenje i kontrolu postupka privatizacije, kako je objasnio, poziva nadležne organe -javnog izvršitelja, stečajnog upravnika i Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa Crne Gore da svaku dalju prodaju imovine HTP 'Boka' AD Herceg Novi sprovedu na krajnje transparentan i zakonit način.

"Kako bi se na pravičan način izvršila raspodjela sredstava stečenih od prodaje imovine i tako izbjegli novi sudski sporovi. Ovo se prvenstveno odnosi na zaštitu prava i svih potraživanja sadašnjih i bivših radnika HTP 'Boka' AD, Herceg Novi. Takođe, treba javnost podsjetiti na sledeće informacije o statusu postupka privatizacije privrednog društva HTP 'Vektra Boka' AD Herceg Novi. Hotelsko-turističko preduzeće 'Boka' godinama je predstavljalo ključnog nosioca razvoja turističke privrede u Herceg Novom. Uoči privatizacije u kompaniji su bila zaposlena 222 radnika, dok je u vlasništvu turističkog kompleksa bilo preko 126 hiljada m2 zemljišta i blizu 50 hiljada m2 objekata, poput nekada prestižnih hotela 'Plaža', 'Tamaris' i 'Igalo', kao i restorana 'Žanjice' na Luštici, te 'Galeba' i 'Levangera' u Herceg Novom. Svi turistički objekti nalaze se na atraktivnim lokacijama hercegnovskog zaliva. Hotelsko-turističko preduzeće 'Boka' prodato je u trećem pokušaju 2007. godine i tom prilikom na prodaju je bilo ponuđeno 59,4% kapitala društva", ocijenio je Urošević.

Navodi da je kupoprodajni ugovor sa kompanijom "Vektra Montenegro“, kojim je prodat većinski paket akcija državnih fondova potpisan u decembru 2007. godine.

"Hotelsko-turistički kompleks 'Boka' je prodat za 22,2 miliona eura, za gotovo 50 miliona eura manje nego što je bio procijenjen akcionarski kapital turističkog kompleksa. Neposredno uoči potpisivanja ugovora, Dragan Brković je kupio od mađarskih kompanija njihov akcionarski udio, odnosno oko 33% kapitala, tako da je potpisivanjem ugovora ostvario kontrolu u HTP „Boka“ sa oko 92% vlasništva. Kako su ubrzo počeli problemi sa realizacijom Ugovora, Vlada je donijela odluku da se sa Brkovićem zaključi Aneks ugovora, predlažući da se u korist Vlade upiše hipoteka nad nepokretnostima koje posjeduje Brković. Sam Aneks ugovora potpisan je u avgustu 2011. godine i njim je predviđena gradnja dva potpuno nova objekta, odnosno hotela „Tamaris“ i „Igalo“, koji bi bili sa pet zvjezdica, kao i rekonstrukcija hotela „Plaža“, kako bi i taj turistički objekat dostigao nivo hotela od pet zvjezdica. Međutim, ubrzo u kompaniji „Vektra Boka” nastaju veliki problemi u servisiranju obaveza prema radnicima, povjeriocima, kreditorima, državi, dobavljačima, a nagomilavaju se i brojni sudski sporovi, potraživanja po osnovu restitucije i drugo", pojašnjava naš sagovornik.

Urošević je rekao da je stečajni postupak u firmi "Vektra Boka” uveden u junu 2015. godine na zahtjev CKB-a zbog duga od četiri miliona eura. Plan reorganizacije prvobitno je bio izglasan krajem 2015. godine, ali je zbog žalbe OTP faktoringa poništen i vraćen na ponovni postupak, dodaje.

"Privredni sud je prihvatio Plan reorganizacije početkom 2017. godine. Vektra Boka je u proteklom periodu već otuđila poslovni prostor u Njegoševoj ulici i glavnu Autobusku stanicu, hotel „Tamaris” je srušen, hoteli „Igalo” i stari hotel „Boka” devastirani, a jedino je radio hotel „Plaža”. Brkovićima je bila dozvoljena prodaja restorana „Galeb”, motela „Dubrava” i „Borići”, zemljište na Rosama i Njivicama i u naselju Topla. Pred Privrednim sudom se već void postupak oko ponovnog stečaja Vektra Boke, koji traži Poreska uprava, tvrdeći da Vektra Boka ne poštuje Plan reorganizacije", objašnjava Urošević.

Što se tiče drugog velikog slučaja EPCG-Željezara Nikšić, kazao je, treba istaći da je organizovana posebna sjednica komisije kojoj su prisustvovali predsjednik Odbora direktora privrednog društva "Elektroprivreda Crne Gore“ AD Nikšić Milutin Đukanović, članovi Odbora direktora privrednog društva "EPCG-Željezara Nikšić“ Vladimir Đapić i Ivan Čolaković, izvršna direktorica "EPCG-Željezara Nikšić“ Nevena Janković i predsjednik Sindikalne organizacije Ivan Vujović.

"Očekujem da će zaposleni u Željezari vrlo brzo osjetiti benefite ugovora koji je nedavno potpisala Elektroprivreda Crne Gore sa švajcarskom kompanijom '8B Capital', o zakupu proizvodnih pogona nikšićke Željezare, Kovačnice i Čeličane. Takođe, očekujem da ćemo u roku koji je predviđen svjedočiti značajnim poslovnim rezultatima i da će to biti pokretačka snaga za napredak Elektroprivrede i ekonomije naše države. U Željezari treba da nastave da funkcionišu određeni procesi poput izrade konstrukcija, a moguće je da se brzo krene i sa projektom energetske efikasnosti, bravarije, takođe je u planu i izrada betonskih stubova. Naglasio bih da Ugovor obavezuje kompaniju '8B Capital' da u roku od godinu, od datuma potpisivanja, u pokretanje proizvodnje uloži 7,75 miliona eura, dok će za pet godina uložiti 36,85 miliona eura. Veliki problem i teret je skinut sa EPCG koja je imala veliki mjesečni izdatak za Željezaru", rekao je Urošević. 

Željezara je bila simbol Nikšića I zato uz puno optimizma i Nikšićani i cijela Crna Gora očekuju da ovo bude uspješna i dugoročna saradnja, tvrdi on.

"Komisija će naravno I dalje pomno pratiti kako se odvija ovaj postupak i u slučaju bilo kakvog pokušaja zloupotrebe ćemo promptno reagovati. Po dogovoru sa ostalim članovima Komisije več početkom septembra otvaramo sledeći veliki slučaj. Kompanija 'Primorka' iz Bara imala je pionirsku ulogu u razvoju prehrambene industrije u Crnoj Gori. Stalnim naporima uz svestranu pomoć uže i šire društveno političke zajednice prevazilažene su teškoće, i od kolektiva sa skromonom materijalnom i kadrskom osnovom stvorena je fabrika sa visoko automatizovanim mašinama, koja je 1985. godine zapošljavla preko 600 radnika. Pored maslinovog ulja, nekada jedinog proizvoda, 'Primorka' je tokom godina proširila ponudu i na druge vrste jestivih ulja, sokova, zatim hleba i peciva, a koje je plasirala preko mreže svojih maloprodajnih objekata. O dometima kompanije svjedoči podatak da su sok od divljeg nara i sok od narandže 'Jadran' pili su i sportisti na Olimpijskim igrama 1980. u Moskvi. I umjesto kako je bilo planirano da se nastavi sa rekonstrukcijom i modernizacijom pogona uljarstva, proizvodnjom sokova, hljeba i peciva i osvajanjem nekih vrsta kolača, zvuči nevjerovatno, ali sve što je valjalo u pogonima izrezano je u starno gvožđe. Dalje, kao otpad je završila hladnjača za čuvanje matičnog soka sa 17 tank lagera od po 35 kubika. Zatim i fabrika za proizvodnju sokova, linija za sok od nara, laboratorija, punionica jestivog ulja, skladište gotovih proizvoda", cijeni predsjednik komisije.

Urošević kaže da je nestala i kotlarnica, najnoviji pogon za proizvodnju maslinovog ulja, pogon za prženje kafe, najnovija linija za proizvodnju maslinovog ulja kupljena u Italiji, bazen za ulje, punionica maslinovog ulja, upravna zgrada.

"Urušena je pekara i mašine u njoj, koje su nekada proizvodile 40.000 hljebova dnevno", rekao je.

Urošević je potvrdio da će se baviti i pitanjem "Avale". 

"Što se tiče pitanja da li će se skupštinska Komisija baviti privatizacijom 'Avale', mogu reći da hoćemo sigurno. Imamo još makar tri godine u ovom sastavu Komisije da se intenzivno pozabavimo svim najznačajnijim slučajevima privatizacije koji već decenijama intrigiraju cjelokupnu javnost. Građani mogu da očekuju neka vrlo interesantna saslušanja u narednom periodu, i pozivam ih da na Parlamentarnom kanalu uživo isprate sve. Takođe, bavićemo se i slučajevima 'Meljine' i 'Institut Igalo", najavio je Urošević.