Isa (40) je sa dvoje djece upravo obavila kupovinu. Ubacuje jaja i povrće u prtljažnik automobila. „Cijene su definitivno porasle. Vrlo pazim gdje kupujem“, kaže ova žena.

„Ne ograničavamo se mnogo, ali pokušavamo da štedimo. Odričemo se izlazaka u restorane, jer su stvari već u samoposluzi skupe“, priča ona.

Nekoliko parking-mjesta dalje iz automobila izlazi Barbara Sadaj sa dvoje djece. „Mislim da su cijene ekstremno visoke. To je jednostavno previše. Sve je tako skupo. Ako se tako nastavi, biće to razlog za pravu brigu.“

Na pitanje da li su joj pomogle vladine mjere podrške za porodice uvedene zbog inflacije, Barbara Sadaj odgovara: „O tome ništa ne znam. Ali možda je razlog to što sam samostalna privrednica?“

Slično je i sa mnogim drugim kupcima koje smo ovdje sreli.

Studija: Srednji sloj snažno pogođen inflacijom

Slika raspoloženja koju smo vidjeli u Majncu ne vara. Institut za makroekonomiju i istraživanje konjunkture (IMK) Fondacije „Hans Bekler“ došao je do sličnih rezultata.

Kupovna moć porodica sa srednjim primanjima proteklih godina je opala – i to iako je vlada donijela više paketa mjera za rasterećenje građana.

Između ostalog, smanjen je porez na dohodak, a preduzeća su zaposlenim isplatila neoporezivu premiju za ublažavanje inflacije.

Vladajuća koalicija kancelara Olafa Šolca, koju, osim njegovih socijaldemokrata čine Zeleni i liberali, htjela je da tako nadoknadi takozvanu „hladnu progresiju“ – radi se o problemu da rast plata donosi zaposlenima povećanje poreske stope. Uz istovremenu inflaciju, njima tkao pada kupovna moć.

Određene grupe profitiraju
Rezultat istraživanja IMK: od odluka Savezne vlade profitirali su, na primjer, oni sa nižim primanjima, parovi bez djece i porodice koje imaju velika primanja.

„Veliki rast cijena bio je posebno 2022. i 2023. godine“, kaže Silke Tober. Ona je učestvovala u izradi studije. „Dobra vijest je da većina domaćinstava sada zbog rasta plata, poreskih olakšica i smanjenja dažbina gotovo nema pad kupovne moći.“

Ali, porodice sa srednjim primanjima su u minusu, kaže se u istraživanju. Konkretne brojke izgledaju ovako: porodica sa dvoje djece u kojoj oba roditelja rade i zbirno imaju bruto primanja od 58.990 evra godišnje imala je pad kupovne moći od 492 evra. Veliko poskupljenje dakle nije kompenzovano.

I samohrana majka s jednim djetetom, koja ima bruto primanja od 43.693 evra, u lošijoj je poziciji, kaže IMK.

Tober navodi razloge: „Porodice sa srednjim primanjima nisu mnogo profitirale od smanjenja poreza na dohodak. Ni dječiji dodatak nije tako mnogo povećan.“

Osim toga, glavni pokretači rasta cijena proteklih godina su bili hrana i energija. A tu važi pravilo: što su niža primanja, to važniju ulogu igraju te dvije stavke. Niža primanja su jače rasterećena, ali ne i srednji sloj.

Da li je rješenje veći dječiji dodatak?
Studija IMK-a govori o „socijalnom poremećaju“. Zato naučnici zahtijevaju više direktne pomoći – konkretno kod dječijeg dodatka. On proteklih godina nije dovoljno povećan, kako bi se nadoknadila inflacija.

„Najprikladnije cilju kod porodica bilo bi povećanje dječijeg dodatka. Tu novac dolazi direktno“, objašnjava Tober.

Dječiji dodatak bi sa početkom nove godine trebalo da bude povećan za pet evra – na 255 evra mesečno. Za IMK je to premalo.

Nadležno Savezno ministarstvo finansija to vidi potpuno drugačije. Jedan portparol je na upit javnog servisa ARD odgovorio: „Dječiji dodatak je od 2023. povećan na 250 evra (…). U julu 2022. Savezna vlada je osim toga uvela hitnu dodatu sumu za djecu ugroženu siromaštvom.“

Uz to je povećan i neoporezivi dio plate za roditelje, kažu iz Ministarstva.

Inflacija ne posustaje
Inflacija neće biti smanjena tokom narednih mjeseci, procjenjuje njemačka centralna banka Bundesbank. Poskupljenja će, doduše, oscilirati, ali ukupno se neće dalje smanjivati, navodi Bundesbank u aktuelnom mjesečnom izvještaju. Godišnja inflacija u julu iznosila je 2,3 odsto.

Osim toga su u uslužnim djelatnostima plate u poslednje vrijeme osjetno povećane. I zato ne treba računati sa padom poskupljenja, navodi se dalje.

Sličan razvoj stvari vidi i Evropska centralna banka. A to važi i za evrozonu. Finansijski izgledi za porodice sa srednjim primanjima sigurno će ostati loši.

Savezno ministarstvo finansija zato poručuje: „Rasterećenje srednjih primanja i porodica ostaje (...) poseban prioritet Savezne vlade.“

Izvor dw.com [ DW