"Smatram da su njihove žalbe opravdane i zahtjevi koji su upućeni, u otvorenom pismu premijeru, poslanicima i predsjednicima opština sa sjevera. Takođe, prije nego stupi na snagu novi zakon o šumama koji je izglasan u Skupštini i koji će da riješi u potpunosti ove probleme, apelujem da se hitno kreira novi Javni poziv, sa uslovima prihvatljivim za sve, kako je to i traženo u otvorenom pismu drvoprerađivača, a po modelu iz prethodnih godina", navodi Zečević.

Dodaje da je Pokret Evropa sad protiv bilo kakvih vidova diskriminacije i razdvajanja privrednih subjekata na male i velike i naš stav je da bi svi privredni subjekti trebalo da imaju jednak pristup javnim dobrima, u ovom slučaju šumskim resursima što potvrđuju i nova zakonska rješenja.

Započeta reforma u šumarstvu ima takav pristup za primaran cilj i osigurava da svi privredni subjekti imaju mogućnost da se razvijaju nesmetano i u korektnim konkuretskim uslovima.

I poslanik sa liste Pokreta Evropa sad (PES) Seid Hadžić pozvao je da se poništi javni poziv za korišćenje šumama za ovu godinu.

"Nakon detaljnijeg upoznavanja uslova u potpunosti sam saglasan da tender treba poništiti te stoga pozivam ministra Jokovića da objasni javnosti, preuzme odgovornost, te da u konačnici sa Upravom ponište Javni poziv za korišćenje šumama za ovu godinu. Jasno podržavam i protest drvoprerađivača koji je najavljen jer postojećim tenderom se definitivno favorizuju tri, četiri velika ponuđača, koji će po dobroj ranijoj parksi sve izvesti za Kosovo i Albaniju", rekao je Hadžić.

Dodao je da se do kraja godine primjenjuje stari zakon o šumama i koncesije važe do tada pa je moguće sve odraditi iznova.

On je dao i nekoliko pojašnjenja novog zakona o šumama.

"Ako gledamo uporednu analizu zakona o šumama Srbije, BiH, Hrvatske i Slovenije. Osim BiH svi imaju sistem koji je definisan novim zakonom. Novim zakonom nijesu određene ni kvote, ni bodovanje, ni cijena, jer će tek na tome da rade Uprava, ministarstvo, Vlada i privredno društvo za gazdovanje. Šumama u zoni nacionalnih parkova i parkova prirode upravljaju privredna drustva koja gazduju tim zaštićenim zonama. Zakon razdvaja šume, šumska zemljišta i goleti. Cijenu drvne mase koja će da se prodaje drvoprerađivačima određuje Vlada. Zakonom se ukidaju koncesije i osniva novo privredno društvo za gazdovanje šumama u državnoj svojini. Uprava će da radi monitoring, planove, zaštitu šuma, inspekcijski nadzor. Privredno društvo će da vrši doznaku šume izvlači deblo iz šuma i prodaje ga drvoprerađivačima po cijeni koju odredi Vlada. Šumarska inspekcija će da vrši kontrolu da li je doznaka odrađena u skladu sa planom Uprave", naveo je Hadžić.