Pobjedi iz Ministarstva pravde nijesu odgovorili na pitanja, poslata u ponedjeljak, kada će biti završen i kada će biti dostupan institucijama za koje je namijenjen. Pitali smo i zbog čega kasni njegovo kompletiranje, te koje informacije i od kojih institucija nedostaju...

U nekoliko crnogorskh gradova su 2021. godine, tokom epidemije korone, održani protesti protiv seksualnog nasilja nad djecom. Okupljeni građani su u Podgorici, Nikšiću, Tivtu, Cetinju, Kotoru... na trgovima ostavljali plišane igračke kao izraz revolta zbog blage kaznene politike koja je predviđena u slučajevima seksualnog zlostavljanja djece.

Vrlo brzo...

Nezvanično, Pobjedi je rečeno da će registar biti gotov „vrlo brzo“. Ta evidencija je najavljivana još od 2009. godine, kada je Crna Gora potpisala Konvenciju Savjeta Evrope o zaštiti djece od seksualnog iskorišćavanja i seksualnog zlostavljanja i tada se obavezala da će uspostaviti registar.

Registar pedofila, kako je nazvan u javnosti, sadržaće imena počinilaca, vrijeme kada je počinjeno djelo, kao i dužinu kazne. Osobe sa te evidencije biće nadzirane, neće moći da borave ili rade u blizini djece, moraće redovno da se prijavljuju Upravi policije. Ipak, da bi se znalo ko će ih nadzirati, moraće da se promijene i podzakonski akti koji će pratiti aktuelni Krivični zakonik.

Posljednji događaj iz Kotora, još jednom potvrđuje činjenicu da je reigstar neophodan, ali i snažniji odgovor svih institucija kada je u pitanju zaštita djece od seksualnih predatora.

Pobjeda je pisala da je I.K. (36) koji je bio nezvanično angažovan u KK „Kotor“, odnosno prisustvovao je treninzima - uhapšen zbog sumnje da je u dužem vremenskom periodu iskorišćavao maloljetnike za pornografiju i počinio obljubu nad više djece uzrasta do 14 godina. Iz Kluba su demantovali da je on pomoćni trener, ali ne i činjenicu da je učestvovao u radu kluba.

- On je kao košarkaški zaljubljenik prisustvovao određenim treninzima kluba uz nadzor nadležnog trenera te kategorije, ponekad i djelimično učestvovao u radu, što nije izolovan slučaj samo u našem klubu. Imate više takvih primjera u košarkaškoj praksi, nerijetko su i roditelji prisutni na tim istim treninzima. Napominjemo da od prvog aprila nije prisustvovao nijednom treningu, niti bilo kakvoj aktivnosti koju je organizovao naš klub - navodi se u saopštenju KK „Kotor“.

U odgovoru Pobjedi, KK „Kotor“ nijednom ne izjavljuje žaljenje ili izvinjenje zvog angažovanja I.K. u klubu, već su samo kazali da „kada su ih roditelji informisali da postoje naznake da je I. K. učestvovao u djelima za koje je optužen i da su ga prijavili nadležnim institucijama, istog dana je Upravni odbor zabranio prisustvo I. K. svim aktivnostima. Istakli su i da uhapšeni nasilnik nikada nije za vrijeme treninga, utakmica ili bilo kojih aktivnosti koje su bile organizovane od strane kluba pokazivao bilo kakve naznake u pravcu djela za koja je optužen.

Žmurenje i pranje ruku 

Kristina Mihailović iz Udruženja „Roditelji“ je Pobjedi kazala da je neophodno da se, osim registra, konačno uđe i u proceduru izrade podzakonskih akata, da osoba koja je ovo uradila više nikada ne bude u mogućnosti da isto ponovo i da stupi u bilo kakav kontakt s djecom, ili da radi sa njima, kao i da bude nadzirana kako je to predviđeno Krivičnim zakonikom, čije su odredbe usvojene ali se ne primjenjuju.

- Kada je riječ o slučaju koji se događao u Kotoru, činjenica je da je sve ono što smo mogli da pročitamo u saglasju sa praksom koja se u kontinuitetu ponavlja, mada ovo zaista jeste ekstreman slučaj. Ovdje su mnogi zažmurili i najmanje se vodilo računa o djeci, a svi su se trudili da pronađu nekog dežurnog krivca i da pobjegnu od svoje odgovornosti, a za to vrijeme djeca su prolazila kroz šta su prolazila - kazala je Mihailović.

Kristina Mihailović 

Ona je dodatno zabrinuta i zbog činjenice da su se u posljednje vrijeme pokrenule neke stvari u borbi protiv seksualnih predatora, od registra, do sjednica Savjeta za prava djeteta, ali da to ništa nije uticalo na predstavnike sistema i institucija da odgovornije postupaju u ovakvim situacijama.

- Djela protiv polne slobode djeteta su naša svakodnevica. Naš sistem apsolutno ne umije da reaguje na ovakve probleme i mora da se zna da je zaštita djece u ovakvim slučajevima prioritet za državu - kazala je Mihailović.

Ona se osvrnula i na saopštenje KK „Kotor“, i postavila pitanje da li postoji iko nad klubovima, da li se neko bavi načinom na koji funkcionišu klubovi, i da li im i ko dopušta da na ovaj način pišu sapštenja, perući ruke od sopstvene odgovornosti.

- Očigledno je da se i na nivou samih sportskih saveza mora povesti računa da se ovakvi problemi počnu rješavati, jer je to, nažalost, plodno tle za ovakve slučajeve. Treba da se radi na kontroli i na prevenciji kako bi se djeca zaštitila, te da se zna kako se komunicira u ovakvim situacijama, prvo sa roditeljima, pa i sa javnosti. Jer niko nije reagovao kako treba, klub najmanje - kazala je Mihailović.

Istakla je da je očigledno, nakon ovakvog istupa, jedino važno da javnost procijeni da klub nije kriv, a drugo je sve manje važno.

Male kazne, velike traume

Seksualno uznemiravanje i seksualni napadi na djecu se sve češće prijavljuju, a ono što je porazno je činjenica da su kazne blage. Za seksualno uznemiravanje se često izdaje prekršajna kazna od nekolio stotina eura, dok se obljuba nad djetetom procesuira dugo, čime se dodatno viktimizuje i dijete i porodica, a zatvorske kazne su par godina.

Pobjeda je prije godinu dana razgovarala sa ocem jedne djevojčice koja je seksualno uznemiravana od osamdesetogodišnjaka.

- Razočaran sam u državu, tužilaštvo i sve one koji bi trebalo da zaštite prvenstveno djecu - kazao je Pobjedi otac djevojčice koja je nedavno bila seksualno uznemiravana. Napasnik je ispitivan u policiji, a tužilaštvo je odlučilo da ga pusti uz prekršajnu kaznu a djelo je bilo kvalifikovano kao remećenje javnog reda i mira.

Djevojčici koja ima deset godina, dok je sjedjela na klupi, prišao je stariji čovjek za kog se kasnije ispostavilo da ima 80 godina, postavljao pitanja sa seksualnim konotacijama, a onda je dok se udaljavala počeo i vulgarno da joj dobacuje, dok ga nijesu prisutni građani otjerali.

Ovaj slučaj je završio pred Sudom za prekršaje, ali je sudija tražio od tužiteljke ponovnu procjenu da li ima elemenata za krivično gonjenje jer je, u međuvremenu, tokom izviđaja, došlo do novih saznanja. Tužiteljka je sudiji odgovorila da je tog dana kontaktirala sa dežurnim tužiocem u Višem tužilaštvu u Podgorici, upoznala ga sa slučajem zbog sumnje da bi se moglo raditi o nedozvoljenim polnim radnjama, ali da je on naveo da u opisanim radnjama okrivljenog nema elemenata krivičnog djela. Uputila je sudiju da i on uputi spise predmeta na uvid i ocjenu Višem državnom tužilaštvu u Podgorici.

Međutim, procjena je ostala ista – prekršaj javnog reda i mira.

- Boli me ova relativizacija slučaja kojom se šalje poruka da ništa ne treba ni prijavljivati. Neki govore da je taj čovjek star, ili dementan, ali nije jer je uzeo advokata. S druge strane, on je poznat kao neko ko se godinama tako ponaša i u našem gradu ćete naći desetine primjera da je on seksualno uznemiravao žene. Ali niko ga dosad nije prijavio - rekao je tada ovaj otac.

Ovakvi slučajevi su u Crnoj Gori veoma česti, i u ogromnom broju slučajeva se kvalifikuju kao prekršaj. Tako je bilo i u slučaju prošlogodišnjeg seksualnog uznemiravanja djece u Podgorici i u Kotoru kada su okrivljeni kažnjeni prekršajno sa po 1.000 eura.

U Podgorici se muškarac srednjih godina skidao pred djevojčicama, pratio ih, dobacivao im vulgarnosti. Roditelji su ga prijavili policiji, a tužilac procijenio da nema elemenata krivičnog djela, već da je u pitanju prekršaj. Radi se o muškarcu koji je i ranije uznemiravao djevojčice, o čemu je uprava škole takođe obavještavala policiju.

Seksualni predator iz Kotora je stranac, koji je na plaži u Dobroti uznemiravao pet djevojčica, zbog čega ga je policija i privela.

Kako je objavila Pobjeda, on je osumnjičen da se skidao go, da je djevojčice fotografisao u moru i na ponti, i da je pokazivao polni organ. I on je kažnjen prekršajno sa 1.000 eura.

Uvid u istorijat

Zbog ovakvih situacija je reigstar pedofila neophodan, kako bi i sudije i tužilaštva imali uvid u istorijat napasnika. Na taj način će se spriječiti ponavljanje situacija da kada neko ko je bio osuđen za djela protiv polne slobode djeteta, bude ponovo osumnjičen i bude kažnjavan po prekršajnom zakonu zato što tužilac nije imao informaciju da je on i ranije osuđivan za ova djela.

Krivični zakonik koji je izmijenjen prije dvije godine predviđa da se vodi posebna evidencija o licima osuđenim za krivična djela iz čl. 204, 205, 206, 207, 208, 209, 210, 211, 211a i 211b ovog zakonika (silovanje, obljuba, dječija pornografija...), kada su učinjena na štetu djeteta. Prema KZ, evidencija će sadržati ime i prezime, jedinstveni matični broj, adresu prebivališta i boravišta, podatke o zaposlenju, podatke o osobenim znacima, podatke o krivičnom djelu i krivičnoj sankciji koja mu je izrečena i podatke o pravnim posljedicama osude.

Posebnu evidenciju vodi ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa. Podaci iz posebne evidencije vode se trajno i ne mogu se brisati.

Podaci iz posebne evidencije mogu se dati sudu, državnom tužilaštvu i policiji u vezi sa krivičnim postupkom koji se vodi protiv lica o kome se vodi posebna evidencija, odnosno nadležnoj organizacionoj jedinici policije, kada je to potrebno za vršenje poslova iz njene nadležnosti. Podaci iz posebne evidencije mogu se, na obrazložen zahtjev, dati i državnom organu, privrednom društvu, drugoj organizaciji ili preduzetniku, ako još traju pravne posljedice osude.

Državni i drugi organi, kao i pravna lica ili preduzetnici koji rade sa djecom dužni su da zatraže podatak da li je lice koje treba da zasnuje radni odnos kod njih, odnosno obavlja poslove sa djecom, upisano u posebnu evidenciju. Podaci iz posebne evidencije mogu se dati i inostranim državnim organima, u skladu sa međunarodnim sporazumom.

Na podatke sadržane u posebnoj evidenciji, ako odredbama ovog zakonika nije drugačije propisano, primjenjuju se odredbe zakona koji uređuju zaštitu podataka o ličnosti i tajnost podataka.

Onaj koji je učinio krivično djelo nad djetetom, poslije izdržane kazne zatvora ili kazne dugotrajnog zatvora, biće pod mjerama posebnog nadzora, a to su - obavezno javljanje nadležnoj organizacionoj jedinici policije, zabrana posjećivanja mjesta na kojima se okupljaju djeca, naročito vrtića, škola i dvorišta ovih ustanova, igrališta i slično, obavezno posjećivanje profesionalnih savjetovališta i ustanova, obavezno obavještavanje o promjeni prebivališta, boravišta ili radnog mjesta, obavezno obavještavanje o putovanju u inostranstvo.

Kazne 

Prema izmjenama Krivičnog zakonika, za krivična djela silovanje, obljuba sa djetetom, nad nemoćnim licem, obljuba zloupotrebom položaja, počinilac će biti kažnjen zatvorom u trajanju do četrdeset godina. Ko učini obljubu nad djetetom kazniće se od pet do petnaest godina zatvora.

A ukoliko se obljuba izvrši zloupotrebom položaja ili ovlašćenja najmanja kazna je deset godina zatvora. Takođe, dječija pornografija, odnosno pokazivanje takvog sadržaja djeci je kažnjivo zatvorom od dvije do deset godina. Ko navodi ili iskoristi dijete za proizvodnju slika, audiovizuelnih ili drugih predmeta pornografske sadržine (dječja pornografija) ili za pornografsku predstavu, kazniće se zatvorom od tri do deset godina.

A kada je seksualno uznemiravanje u pitanju, tužioci se najčešće odlučuju za član 7 Zakona o javnom redu i miru. U tom članu piše da će oni koji budu na javnom mjestu grubo vrijeđali drugog ili se na drugi način ponašali naročito drsko, bestidno ili uvredljivo, biti kažnjeni za prekršaj novčanom kaznom od 250 eura do 1.000 eura ili kaznom zatvora do 60 dana.

Izvor: Pobjeda