Iz tog resora su naveli, kako kažu, činjenice o GRECO izvještaju i IBAR-u.

"Pozitivan Izvještaj o ispunjenosti privremenih mjerila (IBAR) nije „poklonjen” već je rezultat velikog truda svih nadležnih institucija, u prvom redu Vlade koja sa Komisijom kao ekspertskim tijelom usmjerava i daje dinamiku procesu. Podsjećamo da je Crna Gora godinama „tapkala u mjestu” sa istim ili sličnim brojem neispunjenih mjerila (od 2018 situacija gotovo da nije bilo konstatovanih pomaka sa mjesta), i da je tek tokom rada ove Vlade, taj status promijenjen. Podsjećamo da je do formiranja Vlade, Crna Gora imala preostala 31 neispunjena privremena mjerila u poglavljima 23 i 24 a da po dobijanju IBARa, odnosno danas, nakon posljednje međuvladine konferencije, imamo svega 6 završnih mjerila. Dakle, to stanje je danas bitno drugačije nego ranije, što se vidi i kroz broj preostalih (završnih) mjerila", navode u saopštenju.

Prema njihovim riječima, očigledno nije bilo riječi o poklonu, snižavanju kriterijuma niti je EK darodavac, već je riječ o jasnom i mjerljivom rezultatu i „nagradi” koju je Komisija uspjela da odbrani pred državama članicama te da one daju podršku Crnoj Gori za novu i zasluženu fazu pregovora.

Takođe, naglasili su da se GRECO izvještaj odnosi za period jun 2022. do juna 2024. godine a 44. Vlada je započela sa radom 1. novembra 2023. godine.

"Dakle od 1. novembra smo uspjeli da izbjegnemo „sivu listu” MANIVAL-a, odnosno listu država koje karakteriše rizik od pranja novca i finansiranja terorizma, da dobijemo pozitivan IBAR i da prihvatimo dio GRECO preporuka", saopštili su iz resora evropskih poslova. 

Kako su kazali, niti jedan relevantni zvaničnik ili predstavnik bilo koje Vladine institucije nije konstatovao da je borba protiv korupcije završena dobijanjem IBAR-a, već je, ističu, nebrojeno puta pomenuto da je ovo samo važan korak koji je napravljen, ali da je pred nama još dosta obaveza, baš kao što i sam GRECO izvještaj potvrđuje.

"U prvom redu, konsolidovan bilans rezultata, na osnovu harmonizovane legislative u ovoj oblasti. Dodatni rok koji nam je dat iskoristićemo na najbolji način uz napomenu da nam vjerovatno ne bi ni bio potreban da smo bili u prilici da vršimo vlast od momenta kad su preporuke dostavljene, tačnije da smo za njihovo prihvatanje imali 2 godine ili 30 godina, kao neke bivše vlasti, a ne 9 mjeseci", ističu iz MEP-a.

Dalje podsjećaju da Vlada nije po „ubrzanoj proceduri” predlagala zakone da bi „izbjegla raspravu” već "zato što je imala svega pola godine da nadoknadi stagnaciju koja je trajala gotovo sedam godina".

"Zato smo isticali da su ove aktivnosti bile izuzetak zbog „pretežnijeg interesa” koje „povlašćeni status” za Crnu Goru u procesu pristupanja danas predstavlja. Za ovakvim i sličnim aktivnostima načelno neće biti potrebe ubuduće, pa vjerujemo da ćemo u konstruktivnim i efikasnim raspravama, u skladu sa procedurama, imati još kvalitetnije antikorupcijske mehanizme", poručuju iz tog resora. 

Iz Ministarstva evropskih poslova dodaju da niti jedan zakon ili strateški dokument nijesu usvojeni bez mogućnosti njegovog daljeg unapređenja, a naročito se to, kažu, ne može odnositi na izvore prava koji regulišu borbu protiv korupcije.

"Upravo suprotno, i bez GRECO preporuka smo svjesni izazova koji nas čekaju. GRECO nam je svojim Izvještajem samo dodatno pomogao o čemu je uostalom bilo riječi i na posljednjoj sjednici Vlade. Zato opet ističemo da nam je cilj puna implementacija i GRECO preporuka, ali i preostalih preporuka Venecijanske komisije i Evropske komisije jer zatvaranje PP 23 je jedno od prioriteta rada ove Vlade", kazali su iz MEP-a. 

Poručili su da će Vlada Crne Gore u narednom periodu nastaviti sa radom na Zakonu o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošču, izmjenama Zakona o sprječavanju korupcije, Krivičnog zakonika i ZKP-a, pripremi posebnog zakona o zaštiti zviždača, ali i Zakona o SPI, Zakona o Vladi…

"Čeka nas dosta posla jer smo svjesni da nam u procesu reforme ovog društava kao ni u procesu evropskih integracija, ništa nije i neće biti „poklonjeno” te da procesi moraju biti suštinski, kontinuirani, vođeni sa jasnom političkom namjerom i ciljem da se život i standard građana, vladavina prava i društvena pravila u Crnoj Gori približe evropskim", zaključili su iz Ministarstva evropskih poslova.

Izvor: RTCG