Ističe da je bilo za očekivati da poljoprivrednicima budu date olakšice kako bi ova strateška grana privrede uhvatila korak sa evropskim trendovima, posebno ako se ima u vidu da Vlada saopštava da ima suficit u budžetu.

„Ima jedna narodna izreka - “gologa ne možeš skinuti“. Ova garnitura pokušava i to. Poljoprivrednici plaćaju poreze po stopi od 7% na kompletan repromaterijal plus 21 % i akcize na pogonsko gorivo, maziva, rezervne djelove, novu mehanizaciju itd. Taj porez, koji je godišnje kod ozbiljnijih proizvođača na nivou od preko 5.000 eura, ne može se prevaliti na krajnjeg kupca kao izlazni PDV, pa trgovački lanci na svu otkupljenu robu obračunavaju porez po stopi od 21 % kao da ništa ranije nije plaćeno. Dakle, nema ulaznog PDV“, ističe Mugoša.

Naš zakon, kako dodaje, dozvoljava i priznaje ulazni PDV na otkupljenurobu od 7%, ali ovo nikada nije zaživjelo u praksi. 

„Takođe stopa PDV na prerađevine od mesa je 21%, kao i na svježe voće i povrće, med, skoro sve vrste sireva, osim mekih (salamurenih). Treba napomenuti da je na 1kg meda domaćih proizvođača država uzela četiri eura porez, euro proizvođaču i tri trgovcima, odnosno kupcima. Isto je sa njeguškim sirom. Pitam, kako biti konkurentan kada na robu iz uvoza svaka država vrši povraćaj poreza“, kaže Mugoša.
Tvrdi da ovaj problem, koji označava kao jedan od najvećih, premijer Milojko Spajić ne razumije. 

„Nije mogao da razumije ni kao ministar finansija, kada sam sa njim imao direktan razgovor, a ni danas kao premijer. Naravno, najveći broj poljoprivrednika ovo ne zna i ne treba, ali mora znati resorni ministar. A ne zna, nažalost“, ističe Mugoša. 

Sagovornik Analitike podsjeća da se godinama ukazuje na problem proizvođača crnogorskog pršuta koji imaju dvostruki ulazni PDV - na svježe meso kao sirovinu 7%, a 21 % na gotov proizvod kao prerađevinu – ali da niko ne reaguje. 

„Plantaže“ mogu da stave ključ u bravu
Takođe, osvrnuo se i na uvođenje akcize na mirna vina, koje je predviđeno Fiskalnom strategijom. 

„Na mirna vina se predviđa uvođenje akcize od 25 centi po litru. Ovdje su bitna dva momenta. Prvo, to ne plaća nijedna zemlja u regionu, a u Evropi samo Francuska i to 3 centa. Drugo, vino se smatra namirnicom povoljnom po zdravlje pa je treba stimulisati kao antipod nezdravoj hrani, gaziranim pićima sa koncentrovanim šećerima itd. Direktna posljedica će biti odlazak na sivo tržište malih vinarija ili njihovo gašenje“, upozorava Mugoša.

Foto: Građanski savez za promjene Podgorica - ArhivaFotografija 5: Mugoša: Poljoprivrednicima neophodne olakšice, a ne novi nameti

Takođe, smatra da će ova mjera loše uticati na državnu kompaniju „Plantaže“.

„Oni mogu slobodno da stave ključ u bravu. „Plantaže“ su prodale prije neku godinu vino u rinfuzu po 43 centa, a akciza je predviđena na 25 centi, pa vi uporedite. Kilogram grožđa je na tržištu 55-65 centi, a vidite kolika je akciza. Dakle, ovo je odluka neznavenih i zlonamjernih ljudi“, ocjenjuje Mugoša.

Podsjeća i na problem sa akcizama na pogonsko gorivo, o kojem se, kako ističe, priča godinama. 

„Kada sam bio ministar 2016. godine vršio sam povraćaj akciza za 300 litara po hektaru. Nikada više to nijedan ministar nije radio. Kada sam bio državni sekretar 2022. godine, skoro sve oko pravilnika po kojem bi se vršio povraćaj doveo sam do kraja, ali nakon mog odlaska to više niko nije pominjao iako je članom 26 Zakona o akcizama to predviđeno. Dakle, nema ministar Joković što da razgovara sa ministrom finansija. Njihova obaveza je da poštuju Zakon, kao i moja, a nepoštovanje podrazumijeva odgovornost, makar političku. Čini mi se da toga neće biti u skorije vrijeme“, pesimističan je Mugoša.

Sagovornik Analitike smatra da je markiranje goriva jedan od koraka u realizaciji zakonske obaveze oslobađanja poljoprivrednika od akcize.

„Akcize su na mom gazdinstvu veće od subvencija koje dobijam od države, osim premija za mlijeko“, kaže Mugoša.

Poljoprivreda od 2020. marginalizovana
Sve ovo ga, kako dodaje, navodi na zaključak da je, od promjene vlasti 2020. godine, poljoprivreda apsolutno marginalizovana. 

„O tome upečatljivo govori izbor ministara u posljednje tri Vlade, kao i izbor kompletnog menadžmenta MPVŠ. Nekompetentni državni sekretari i skoro svi direktori direktorata, kao i veliki broja načelnika - partijskih uhljeba SNP-a, uz par časnih izuzetaka. Ovi ljudi apsolutno ne razumiju agrarnu politiku, a posebno probleme koje tretira Fiskalna strategija, koja sadrži gro problema ove privredne grane. Niko iz ministarstva nije reagovao na ovu strategiju niti ih je iko pitao, osim na uvođenje akciza na mirna vina, a ni to im nijesu uvažili“, ističe Mugoša.

Smatra da ni premijeri koji su vodili Vlade nakon 2020. godine nijesu ozbiljno shvatali ovaj resor.

„I Evropa sad 1 i Evropa sad 2 nanijeli su ogromnu štetu poljopivredi na razne načine, a posebno zapošljavanjem ogromnog broja radnika u javnim preduzećima, državnoj i lokalnim samupravama pa je poljoprivreda ostala bez radne snage, a nestručni ljudi donose odluke. Da sam u pravu za sve govori ovogodišnja sezona, koja je najgora u posljednjih trideset godina, a ministar se ne oglašava. Poljoprivrednici ćute i trpe jer su njihovi na vlasti, građani kupuju skupo i nekvalitetno. Uz to, iduće godine će proizvodnja biti prepolovljena“, zaključuje Mugoša.